Šta se događa s izvozom žitarica iz Ukrajine i kako to utječe na cijene?

Dvije su fronte na kojima su se istovremeno pojavili problemi s ukrajinskim žitaricama - crnomorski put i evropski koridor solidarnosti. 

Nakon što je Rusija prošle sedmice objavila da neće produžiti crnomorski sporazum nakon 18. maja osim ako Zapad ne ukloni niz prepreka izvozu njihovih poljoprivrednih proizvoda, jučer je došlo i do zastoja u inspekciji brodova koji prevoze ovu robu iz Ukrajine. 

Ko je kriv za zastoj?

Ta je zemlja optužila Rusiju da bi danas novinska agencija RIA, pozivajući se na rusko ministarstvo vanjskih poslova objavila da su inspekcije ponovo krenule, a da je do prekida došlo zbog nepoštivanja dogovora i procedure od strane Ukrajine. 

I dalje je upitno hoće li sporazum nakon 18. maja biti produžen. 

Poljska, Mađarska i Slovačka

Istovremeno, proteklih je dana odluka Poljske i Mađarske o zabrani uvoza žitarica i hrane iz Ukrajine, kako bi zaštitili svoje poljoprivrednike, digla na noge Evropsku komisiju čiji je glasnogovornik izjavio da su ovakve jednostrane mjere članica EU u području trgovine - neprihvatljive. 

U njegovu je pismu saopćeno da je trgovinska politika u isključivoj nadležnosti EU. "U ovakvim izazovnim vremenima ključno je koordinirati i uskladiti sve odluke unutar EU", dodao je.

U međuvremenu je zabranu uvoza žitarica i nekih poljoprivrednih proizvoda od 19. aprila, odobrila i Vlada Slovačke. No, i dalje je dopušten njihov tranzit preko teritorija te zemlje, navodi APK-Inform.

"Poljska je provela vrlo stroge zabrane, a mi smo morali reagirati kako bismo zaštitili slovačko tržište u dijelu onih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda gdje smo samodostatni", izjavio je njihov ministar poljoprivrede Samuel Vlchan. Dodao je i da se zabrana uvoza posebno odnosi na žitarice, šećer, stočnu hranu, laneno sjeme itd.

Tempirana bomba 

Političari i dužnosnici EU, piše Politico, prozivaju ove tri države zbog nametanja zabrana, a ograničenja su proglasili nezakonitim i kontraproduktivnim. 

"Jednostrane zabrane pojedinačnih zemalja neće ništa riješiti", rekao je češki ministar poljoprivrede Zdeněk Nekula i dodao da se mora pronaći dogovor o tranzitu u zemlje izvan EU koje ovise o ukrajinskoj proizvodnji.

Problem bi se mogao pretvoriti u tempiranu bombu budući da se ukrajinska ekonomija uveliko oslanja na izvoz žitarica, koji je prije rata bio dovoljan da prehrani 400 miliona ljudi. 

Poljski stručnjak za poljoprivredno-prehrambeno tržište, Jacek Strzelecki je za farmer.pl izjavio da uvođenje embarga, kao što je to učinila njihova vlada ne samo da ne rješava problem, nego je domaća poljoprivreda ovom odlukom gurnuta u novi, uključujući rizik od gubitka tržišne konkurentnosti, posebno na izvoznim tržištima.

Rastu cijene žitarica? 

Kako će se sve ovo odraziti na cijene? Početkom sedmice je zabilježen njihov rast, a pozadina bi se mogla objasniti navedenim problemima, piše Agrarheute. Na evropskom terminskom tržištu cijene pšenice su porasle za 1 euro na 251 euro po toni. Nova žetva 2023. trguje se s premijom višom za gotovo 2 eura i iznosi 252 €/t. 

S druge strane, predsjednik Ruske unije žitarica Arkadij Zločevski tvrdi da sve ovo neće imati utjecaj na svjetske cijene, piše APK-Inform. 

"Ukrajina može izvesti do 2,5-3 miliona tona žitarica mjesečno kopnenim putem. U slučaju zabrane tranzita, izvest će 1,5-1,7 miliona tona mjesečno što u godini iznosi 18-20,4 miliona tona", izračunao je i dodao da glavni udio u toj količini ima kukuruz, dok samo SAD, primjerice, proizvede oko 380 miliona tona žitarica godišnje.

"A tu nisu uključeni Brazil, Argentina i druge zemlje. Stoga odluka Poljske i Mađarske da obustave uvoz iz Ukrajine nema utjecaja na svjetske cijene - ne na najveće količine ponude", tvrdi on zaključivši da je ovo čisto psihološki učinak na nezadovoljne poljoprivrednike.