Spaljivanje strništa, korova i biljnog otpada direktna je opasnost za okolinu i tlo

Ljetni mjeseci, praćeni visokim temperaturama i dugotrajnom sušom, značajno povećavaju rizik od izbijanja i brzog širenja požara na otvorenom prostoru. Na području Bosne i Hercegovine aktivno je nekoliko požara. Rasplamsalu vatru na šumskom području Risovac kod Bosanskog Grahova gase radnici šumarije, lokalni vatrogasci i pripadnici civilne zaštite. Od jutarnjih sati ponovo je angažiran i helikopter Oružanih snaga BiH, a gašenje otežavaju nepristupačan teren i nepovoljni vremenski uslovi.

Ugašen je požar u Livnu, mjestu Lipi, gdje su gorjele nepokošene livade i strnjika. Iz Vlade Kantona 10 su pozvali građane na povećan oprez i odgovorno ponašanje na otvorenom prostoru zbog iznimno zahtjevne ovogodišnje požarne sezone.

Na području Bosanskog Petrovca, trenutno je aktivan požar na lokaciji Crni vrh (planina Grmeč). Oko 45 ljudi je angažirano na gašenju. Smjer kretanja požara je prema najvišem vrhu Grmeča, od juga prema sjeveru, u kontra smjeru od najbližih naselja Janjila - Bravsko - Roginovac. Požar je gotovo nemoguće potpuno ugasiti, jer tinja duboko ispod sloja lišća.

Intenzitet požara koji je zahvatio područje Plješevice iznad Baljevca je u opadanju, a angažirano je 15 osoba koje će tokom dana nastaviti aktivnosti na gašenju i saniranju zahvaćenog područja, obavijestili su iz Gradske uprave Grada Bihaća.

Direktna opasnost

U vremenskim uslovima kakvi trenutno preovladavaju, svako paljenje strništa, trave, korova i biljnih otpadaka, kao i neoprezno korištenje vatre, predstavlja direktnu opasnost, upozorili su iz PSSRS.

Iako se paljenje žetvenih ostataka u praksi često primjenjuje kao najjednostavnija i najjeftinija metoda pripreme parcele za narednu obradu, naročito na manjim posjedima i u domaćinstvima koja raspolažu starijom mehanizacijom, riječ je o izuzetno štetnoj navici. Osim visokog rizika od nekontroliranog širenja požara, ovakvo spaljivanje ostavlja dugoročne negativne posljedice na kvalitet zemljišta, okolni ekosistem i ukupni biodiverzitet.

"Spaljivanjem strništa ne uništavaju se samo biljni ostaci već i površinski sloj zemljišta i korisni mikroorganizmi koji imaju važnu ulogu u očuvanju plodnosti i strukture zemljišta. Također, gubi se dio organske materija, a sa njom i važan izvor hranjiva koji se razlaganjem biljnih ostataka može vratiti u zemljište", podsjeća Bojana Panić, savjetodavac u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi RS, dodavši da, pored toga, dim nastao spaljivanjem zagađuje zrak što negativno utiče na zdravlje ljudi i životinja.

Odgovornost prije svega

Dodatnu opasnost pri spaljivanju u uslovima suše predstavlja vjetar. Osušena vegetacija i strništa izuzetno brzo planu, pa i najblaži strujanje zraka može u nekoliko sekundi proširiti vatru na obližnje voćnjake, šume, objekte ili naseljena područja.

Zbog toga loženje vatre na otvorenom tokom ljetnih mjeseci ne predstavlja opasnost samo za pojedinca koji je pali, već direktno ugrožava širu zajednicu, materijalna dobra i cjelokupan ekosistem.

Ne palite strništa - postoji efektivnija agrotehnička mjera

"Umjesto spaljivanja biljni ostaci se mogu iskoristiti na način koji doprinosi očuvanju plodnosti zemljišta", navodi savjetodavac, uputivši apel građanima, poljoprivrednicima i ostalima da odgovorno postupaju prema prirodi i da se odgovorno ponašaju prema svakom izvoru vatre naročito tokom ljetnih mjeseci kako ne bi doveli u opasnost ni sebe ni druge oko sebe.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor