Ne palite strništa - postoji efektivnija agrotehnička mjera

Žetva ozimih strnih žita je završena. Prinos i kvalitet ovih ratarskih kultura je na većini lokaliteta iznad višegodišnjeg prosjeka, međutim, radovi na parceli traju i nakon skidanja usjeva.

Ljuštenje strništa

S obzirom na to da je kod nas zakonom zabranjeno paljenje strništa i više puta dokazano da ta mjera ne donosi pozitivne rezultate, potrebno je postupiti na drugačiji način.

Prva agrotehnička mjera koja se obavlja nakon žetve pšenice i ostalih strnih žita je ljuštenje strništa. Cilj ove plitke obrade zemljišta koja se izvodi na dubini od šest do 15 centimetara je, prije svega, očuvanje vlage, razlaganje žetvenih ostataka kao i uništavanje korova. Ovom metodom se, između ostalog, inicira klijanje i nicanje višegodišnjih, opasnih, nepoželjnih vrsta od kojih su najznačajnije palamida (Cirsium arvense), zubača (Cynodon dactylon), divlji sirak (Sorghum halepense), poponac (Convolvolus arvensis) i pirevina (Agropirum repens).

Sve pomenute vrste izuzev poponca se, osim sjemenom, razmnožavaju i pomoću snažnih rizoma koji imaju veliku regenerativnu moć. Iz tog razloga je njihovo suzbijanje komplikovano i otežano, što zahtijeva niz agrotehničkih i hemijskih mjera ne bi li se u potpunosti uništili. Suzbijanje poponca je, također dosta složeno, jer se on, osim generativno, razmnožava i pupoljcima na korijenu koji bez problema u povoljnim uslovima mogu da daju novu biljku.

Koje mašine primijeniti?

Ljuštenje strništa se obavlja tanjiračama, kultivatorima ili multitilerima specijalizovanim za ovu namjenu. Nakon primjene ove ključne mjere, potrebno je sačekati dvadesetak dana kako bi višegodišnji korovi dostigli visinu između 15 do 20 centimetara, to jest bili u fazi razvoja tri do šest listova. Tada se pristupa hemijskom tretmanu - herbicidom.

Primjenu herbicida treba obaviti u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, po mirnom vremenu, bez vjetra kako bi se spriječilo zanošenje. Bitno je naglasiti da će preparat mnogo bolje djelovati ako su temperature niže.

Nakon tretmana ne preporučuje se tanjiranje ili bilo koja druga agrotehnička mjera kako bi se preparat preko lista transportovao u korijenov sistem i rizome. Time se omogućava adekvatno djelovanje aktivne materije koja uzrokuje sušenje, propadanje korijena i rizoma i na kraju potpuno uništavanje korova.

Tek nakon što smo sigurni da je hemijski tretman uspio može se pristupiti daljoj obradi zemljišta.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor