Dvojaki način razmnožavanja svrstava njivski poponac u veoma štetne vrste korova i upućuje na preduzimanje radikalnih mjera suzbijanja ove vrste.
Herbicidi za suzbijanje korova u strnim žitima djeluju kontaktno, a to će reći da moraju biti prisutni i pregledom prisutnosti korova donosimo odluku o potrebi suzbijanja. Isto je i sa poponcem (lat. convolvulus arvensis) koga treba suzbijati prije porasta u stablo (vlatanja) pšenice. Eventualno, postoje i herbicidi koji suzbijaju ovaj korov do drugog koljenca stabla pšenice.
Korijen poponca ili običnog slaka prodire duboko u zemljište (do šest metara). Razvijen je i razgranat, obično u dva sprata. Stablo je polegljivo, golo, dugo do dva metra i obavija se oko drugih biljaka ili pruža po zemlji. Listovi su strelasti, sa peteljkama. Biljka poponca cvjeta od juna do septembra. Cvjetovi su pojedinačni ili po dva do tri zajedno.
Levkasti su, najčešće ružičasti ili bijeli. Plod je čahura sa tvrdom ljuskom, u kome je tri do pet sjemenki. Sjeme klija u proljeće, na temperaturi preko 15oC. Razmnožavanje je sjemenom i korijenom.
Poponac je višegodišnji širokolisni korov. Javlja se u svim poljoprivrednim kulturama. Razmnožava se sjemenom i podzemnim stablima. Poznato je da je poponac njivski (Convolvulus arvensis L., fam. Convolvulaceae) veoma značajna i raširena vrsta u pšenici. Razmnožava se sjemenom i vegetativno (pupoljcima obrazovanim na korijenu, čije reznice imaju veliku moć regeneracije).
Vrsta je rasprostranjena u cijelom svijetu. Dvostruki način razmnožavanja poponca svrstava ovu višegodišnju biljku u veoma štetne i otporne korove.
Dvojaki način razmnožavanja svrstava njivski poponac u veoma štetne vrste korova i upućuje na preduzimanje radikalnih mjera suzbijanja ove vrste. Pored toga što gajenim biljkama oduzima svjetlost i hranljive materije, štete se sastoje u tome što svojom stabljikom obavija i vezuje stabla strnih žita, koja, u slučaju kišovitog vremena, polegnu. Uz sve to, velike sastojine poponca otežavaju žetvu usjeva pšenice, ili je onemogućavaju.
Njivski poponac je naročito opasan za slabe usjeve, koji nisu stigli da ojačaju, pa u slučaju jače zakorovljenosti ovom vrstom korova, mogu sasvim da propadnu. Na oraničnim površinama visok udio ovog korova predstavlja na neki način znak ekstenzivnije poljoprivrede. Pripada grupi ekonomski vrlo štetnih korovskih vrsta i teško ga je iskorijeniti. Prenosi neke biljne bolesti, insekte i nematode.
Zbog moćnog, razgranatog i odrvenjelog korijena, koji ide horizontalno u zoni 70 do 150 cm od matične biljke, kao i velike regenerativne sposobnosti, poponac je veoma otporna biljka. Poznato je da je jedan od najproblematičnijih korova koji se sreće u cijelom svijetu. Zbog toga, borba protiv ove vrste mora, prije svega, da se zasniva na primjeni svih preventivnih mjera, tj. da se ne dopusti širenje pomoću sjemena i da se oslabi razvitak njegovog korijenovog sistema. Tako je prva i osnovna mjera sjetva čistog sjemena pšenice (ne iz ambara) i stvaranje svih uslova koji su potrebni da gajeni usjev bude u što boljem stanju (jak i bujan).
Da bi se to postiglo, mora se, prije svega, poštovati plodored, višekratna obrada zemljišta (pravovremeno preoravanje strnjišta, duboko jesenje oranje i priprema zemljišta za sjetvu) i gušća sjetva pšenice.
Herbicidi za suzbijanje poponca u pšenici i ječmu:
Tagovi
Autor