Sezonska prognoza: Čeka nas proljeće toplije od prosjeka, a s njim i suša?

Dugotrajne, natprosječne temperature, topli periodi i slaba količina padavina doveli su do jake suše u mediteranskoj regiji, a zahvaćena su brojna područja u južnoj Italiji, južnoj Španiji, Malti, Maroku, Alžiru i Tunisu. Iako smo u zimi, ova vremenska nepogoda već sada ima velike, kritične učinke, stoji u izvještaju Evropskog opservatorija za sušu (EDO) kojim upravlja Zajednički istraživački centar Evropske komisije (JRC).

Sezonska prognoza predviđa toplije proljeće u južnoj Italiji, Grčkoj, otocima Mediterana i sjevernoj Africi. Očekuje se da će ovaj problem potrajati s čime raste i zabrinutost o utjecajima na poljoprivredu, ekosisteme, dostupnost pitke vode i proizvodnju energije.

Napominju i da će svaka desetina stepena globalnog zatopljenja povećati rizike od dugotrajnih suša, a onda i mjere prilagodbe za upravljanje vodama, između ostalih i u sektoru poljoprivrede. 

Stroga ograničenja vode 

Naime, od 1. do 20. januara područje Sredozemlja doživjelo je kritične sušne uvjete, koji su posebno pogodili južnu Italiju, južnu Španiju i Maltu. Situacija je još teža u Maroku, Alžiru i Tunisu. Kao posljedica toga, ograničenja korištenja vode već su provedena u Maroku, Španiji i Siciliji.

U španskoj regiji Kataloniji je 1. februara proglašeno vanredno stanje zbog suše sa strogim ograničenjima vode, jer su njene rezerve pale na ispod 16%. Utvrđeno je da su rezervoari u regiji Algarve na jugu Portugala na najnižem nivou i naređena su ograničenja korištenja vode.

Rezervoari u talijanskoj regiji Sicilija za sada su ispod nivoa upozorenja, no možda će biti potrebno racionalizirati potrošnju.

U Maroku je šest uzastopnih godina suše rezultiralo kritično niskim nivoom u akumulacijama, s prosječnim punjenjem brana od oko 23%. Zabranjeno je korištenje vode za čišćenje cesta, navodnjavanje parkova i nekih poljoprivrednih površina.

Utjecaj na poljoprivredu

Za procjenu utjecaja u poljoprivredi, istraživači su koristili kombinirani pokazatelj suše (CDI) temeljen na padavinama, vlažnosti tla i vegetacijskom stresu. Stanje je do kraja januara bilo alarmantno. 

Manjak kiše i rekordno visoke temperature u prošlom mjesecu utjecali su na ozime usjeve i voćke duž obale u Španojo, Italiji, Grčkoj i na mediteranskim otocima, dok su Maroko i Alžir zabilježili smanjeni rast usjeva. 

Prije toga, topli periodi između septembra i decembra 2023. doveli su do natprosječnih temperatura, a januar 2024. nedavno je proglašen najtoplijim u historiji.

Manje snježnog pokrivača u Alpama 

Gledajući unaprijed, sezonske prognoze predviđaju proljeće toplije od prosjeka. Alpski snježni pokrivač trenutno je niži od uobičajenog i kao takav će topljenjem snijega manje doprinijeti riječnim tokovima u regiji, u nadolazećoj proljetnoj i ljetnoj sezoni.

Upozoravaju i da dugotrajne suše također povećavaju rizik od šumskih požara zbog smanjene vlažnosti tla, a prethodna, također sušna godina, zabilježila je najveći šumski požar ikada u EU.  

Potrebne prilagodbe i strategije ublažavanja

UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) predvidio je da će u narednim desetljećima toplotni valovi i suše postati sve češći i ozbiljniji u mnogim regijama. Sredozemni bazen jedno je od rijetkih područja za koje se očekuje značajno smanjenje padavina.

Zahlađenje i suša: Šta bi poljoprivredi donio kolaps Golfske struje?

U izvještaju se ističe kako su ulaganja u sisteme ranog upozoravanja na sušu, povećanje učinkovitosti postojećih i novih tehnologija za distribuciju vode, prelazak na otpornije usjeve te poboljšanje pristupa vodnim resursima ključni za bolju spremnost i otpornost čitave zajednice.