Zahlađenje i suša: Šta bi poljoprivredi donio kolaps Golfske struje?

Golfska struja je topla morska struja Atlantskog okeana koja utječe na klimu Evrope, čineći je blažom nego što bi inače bila na tim geografskim širinama. Ona doprinosi produžetku vegetacijske sezone i održavanju povoljnih uvjeta za uzgoj mnogih kultura. 

Njeno ponašanje i moguće promjene u budućnosti, godinama su u fokusu istraživanja. Sada su naučnici sa Univerziteta u Utrechtu, Nizozemska, otkrili prekretnicu u sistemu protoka pomoću jednog od najsuvremenijih modela, piše InsideClimateNews.

Uz pretpostavku da će u Golfsku struju, odnosno sjeverni Atlantik dolaziti sve više svježe vode otapanjem grenlandskog ledenog pokrivača, njena cirkulacija bi mogla oslabiti sve dok na kraju ne bi potpuno nestala. Rezultat bi mogao biti smanjenje temperature u pojedinim regijama do tri Celzijeva stepena tokom jednog desetljeća, bez obzira što globalno zatopljenje iznosi 0,2°C u deset godina. 

Hladnije, s više suše 

Smatra se da bi stoga moglo postati puno hladnije, s više suše. Naučnici su izračunali moguće posljedice za britansku poljoprivredu gdje bi prosječna temperatura pala za 3,4°C, a padavina bi bilo manje za 123 mm u vegetacijskoj sezoni. 

Iako se ova predviđanja odnose na Sjevernu Ameriku i Evropu, to ne bi zaustavilo globalno zatopljenje. Zahlađenje u Sjevernoj Americi i Evropi moglo bi dovesti do još većeg zagrijavanja južnih dijelova svijeta. 

Ugrožena pšenica i kukuruz 

Pod utjecajem kolapsa Golfske struje bi oko 58 posto obradivog tla pogodnog za proizvodnju pšenice postalo neprikladno, kao i 59 posto pogodnog za kukuruz, navodi Agrarheute. Iako se udio zemljišta pogodnog za rižu povećava, to nije dovoljno da nadoknadi gubitke u pšenici ili kukuruzu.

Ova bi promjena utjecala i na obrazac ljetnih monsunskih padavina u Indiji koja bi mogla izgubiti 70 posto trenutnih padavina. Na drugom kraju svijeta, u Amazoniji, došlo bi do suše, a prašuma bi se mogla pretvoriti u suhu savanu. 

Pitanje za milijardu dolara

Golfska struja je već oslabila za 15 posto u posljednjih 50 godina. Naučnici smatraju da kada dođe do tačke preokreta, promjene bi mogle uslijediti vrlo brzo.  

Klimatolog Stefan Rahmstorf sažeo je studiju ovim riječima: "Ona potvrđuje, na temelju podataka posmatranja, da je Atlantik na prekretnici, tj. ide prema tački preokreta. Pitanje za milijardu dolara je: Koliko je daleko ta prekretnica?"