Ruske kampanje o prehrambenoj krizi su dezinformacije? Šta planira EU?

Europska unija ima za cilj da se pozabavi rastućim cijenama pšenice i đubriva i očekivanim nestašicama na Balkanu, u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku "diplomatijom hrane" kako bi se suprotstavila ruskom narativu o uticaju njene invazije na Ukrajinu, rekao je neimenovani diplomata EU za Reuters.

Kako komentira, nesigurnost hrane izazivala je "ogorčenost" u ranjivim zemljama u ovim regijama. Predsjednik Rusije, Vladimir Putin rekao je da su sankcije Zapada protiv njegove zemlje podstakle globalnu krizu hrane i rastuće cijene energenata, što predstavlja potencijalnu prijetnju uticaju EU. 

Egipat i Liban, zavise od pšenice i đubriva iz Ukrajine i Rusije, a suočavaju se sa skokom cijena nakon pada zaliha.

"Ne možemo preuzeti rizik gubitka regiona", dodao je drugi evropski diplomata.

Očekuju se nove inicijative

Unija želi pojačati međunarodne napore za ublažavanje posljedica nestašice te će zajedno sa Svjetskim programom za hranu UN-a objaviti nove inicijative.

Zvaničnici EU kažu da su francuske diplomate razmotrile uspostavljanje globalnog mehanizma za distribuciju hrane za siromašnije zemlje, dok je Mađarska predložila povećanje poljoprivredne proizvodnje u EU promjenom svojih klimatskih ciljeva. Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) razmatra mogućnost finansiranja uvoza, rekli su zvaničnici.

Brisel smatra da su ruske kampanje o prehrambenoj krizi dezinformacije, rekao je prvi diplomata, dodajući da EU ne ograničava trgovinu hranom s Rusijom. Ističe se da je ruski izvoz ove vrste robe izuzet iz sankcija.

Josep Borrell, visoki diplomata EU, je na marginama sastanka ministara vanjskih poslova rekao da Rusija otežava Ukrajini isporuku poljoprivrednih proizvoda napadima na luke i bombardiranjem skladišta pšenice. EU pokušava olakšati izvoz hrane preko Poljske i podržava isporuku goriva ukrajinskim poljoprivrednicima kako bi olakšala situaciju.

Pomoć najugroženijima

Također pruža finansijsku podršku najugroženijim zemljama, najavivši 225 miliona eura pomoći sjevernoj Africi i Bliskom Istoku. Polovina od toga bit će usmjerena u Egipat, najveću državu u regionu, dok će Liban, Jordan, Tunis, Maroko i palestinske vlasti dobiti hitna sredstva u iznosu između 15 i 25 miliona eura.

Za podršku poljoprivredi zemljama Zapadnog Balkana biće obezbijeđeno 300 miliona eura, u okviru redovnog finansiranja regiona EU.

Prioritetno povećanje proizvodnje hrane

Janusz Wojciechowski, komesar za poljoprivredu, je u svom obraćanju Evropskom parlamentu rekao da je povećanje proizvodnje hrane u Evropi prioritet, izvještava Euractiv. Detaljno je opisao kako EK ohrabruje zemlje članice da to učine kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i rekao da se mora djelovati u kratkom roku kako bi riješili pitanja prehrambene sigurnosti i pristupačnosti. Prema njegovim riječima, ove godine je omogućena proizvodnja bilo kakvih usjeva na ugarima, uz zadržavanje punog nivoa plaćanja ozelenjavanja za poljoprivrednike. Nove mjere trebale bi povećati upotrebljivo zemljište za uzgoj žitarica, što će pozitivno utjecati na proizvodnju ratarskih kultura u EU.

Po prvi put EK je pokrenula svoj krizni rezervni fond, usvojivši izuzetne mjere podrške od 500 miliona eura kako bi direktno pomogla poljoprivrednicima koji su najviše pogođeni višim troškovima inputa i zatvaranjem izvoznih tržišta.

Države članice se mogu izuzetno odlučiti da podršku EU dopune do 200 posto nacionalnim fondovima, a Komisija će im omogućiti da unaprijed plate povećana direktna plaćanja ZPP-a kako bi se riješile poteškoće u protoku novca sa kojima se poljoprivrednici suočavaju.