Profesor Midhat Glavić analizirao tržište mlijeka: Stanje nije dobro!

Bosna i Hercegovina je lani uvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti većoj od 225 miliona maraka. To je čak za 61 milion KM više nego jedno desetljeće ranije. S druge strane, izvezli smo skoro upola manje, posmatrajući oba perioda. 

Prema analizi koju je uradio dr. sci. Midhat Glavić, van. prof. Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, podaci su nevjerovatni, pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da je stanovništva daleko manje. 

Deficit od 110 miliona KM

Profesor Glavić unazad 13 godina prati kretanje uvoza i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u našoj zemlji. Iako ih dostavlja na relevantne poljoprivredne adrese, do sada niko ništa nije uradio po pitanju smanjenja vanjskotrgovinskog deficita, a koji je lani iznosio čak 110 miliona KM. 

"Deficit je od 67,6 miliona KM u 2009. porastao na 110,8 miliona maraka u 2022. godini. On pokazuje na neuređenost tržišta, jer po nekim podacima naše mljekare najviše proizvodi mlijeko u tetrapaku i jogurt, dok proizvode s većom dodanom vrijednosti uglavnom uvozimo", kaže profesor. 

Razlog tome je, kako pojašnjava, što su tri najveće bh. mljekare vlasništvo multinacionalnih kompanija te smatra kako bi odgovorne vlasti mogle značajno uticati na njegovo smanjenje. 

Mljekari najavljuju proteste: Ko najviše zarađuje na cijeni mlijeka?

"Podatak da je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrana i žive životinje sa 1,3 miliona KM u 2009. porastao na 2,6 miliona u prošlog godini pokazuje na nebrigu domaće vlasti i politike za poljoprivredom i proizvodnjom hrane", ističe naš sagovornik.

Brojke ne lažu

Posmatrajući priložene brojke, evidentan je pad u vrijednosti izvoza i uvoza od 2011. godine, što je prema pojašnjenju profesora, rezultat ulaska Hrvatske u EU. Podaci, kako navodi, pokazuju da u tom periodu nismo imali nestašica na tržištu. Još je zanimljivije da od 2015. godine, kada BiH dobija dozvolu za izvoz proizvoda u Evropsku uniju, raste i uvoz i izvoz. 

"To je puno bolje oslikano kada se posmatraju količine proizvoda. Najveći izvoz u količini je bio 2019., a te godine i najveći izvoz. U količinama svih godina više izvozimo nego što uvozimo, iz razloga što najviše izvozimo tarifnu grupu 0401 i gdje je najzastupljenije mlijeko u tetrapaku", navodi Glavić.

Kada je riječ o strukturi izvoza iz BiH u prošloj godini, najveći procenat, odnosno 62,4 posto otpada na mlijeko i pavlaku, nekoncentrirane proizvode bez dodanog šećera ili drugih sladila. Kod uvoza je slika drugačija, više od 50 posto uvezenih mliječnih proizvoda čine sir i skuta.

Profesor kaže kako mi uglavnom izvozimo sir u tipu livanjskog tvrdog i to na tržišta susjednih zemalja. "Ovdje se može istaći da su nasi sirevi kvalitetni, ali su cjenovno ne konkurentni na domaćem tržištu, jer se najviše prodaje edamer koji se najviše uvozi i cjenovno je pristupačan za većinu stanovništva", ističe i dodaje kako male sirane, kakve su uglavnom kod nas, svojim kapacitetima nemaju mogućnosti izvoza zbog količina koje proizvode. 

Iz Ureda EU u BiH pojasnili: Šta domaće vlasti moraju uraditi u sektoru agrara?

No, ocjenjuje i kako takvi sirevi mogu i trebaju naci put na bh. tržištu ako domaći, autohtoni proizvodi. "Na žalost sve je do države za koju volim da kažem s aspekta poljoprivrede da je BiH bogata zemlja, ali je siromašna država", zaključuje profesor Glavić.

U dokumentu ispod ovog teksta pogledajte kompletnu analizu uvoz i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period 2009. - 2022. godina, kao i pregled država iz kojih najviše uvozimo.