Prisiljene brati jagode u katastrofalnim uslovima jer su pogrešno informisane?

Španija mora hitno zaštititi hiljade žena koje su i za vrijeme pandemije koronavirusa došle iz Maroka brati jagode na plantažama. Kako piše reuters, one rade u katastrofalnim uslovima i to bez osnovnih higijenskih potrepština.

Naime, oko 3.000 žena iz Maroka putuje u Španiju, zemlju koja osigurava više od polovine europskog voća i povrća kako bi svake godine brale jagode u provinciji južna Huelva, na jugozapadu zemlje, uprkos već decenijama prisutnim pritužbama na izrabljivanje, neisplaćene plate i zloupotrebu.

Prisiljene na rad u lošim uslovima

"Te su radnice svjesno izložene riziku tokom pandemije", izjavio je Olivier De Schutter, izvjestilac UN-a za siromaštvo i ljudska prava. "Loši stambeni uslovi, prenatrpan smještaj, loš pristup vodi i sanitarnim sredstvima, a u radnim prostorima nema ni ventilacije ni čišćenja - to je najšokantnije", ističe. 

Berba im zavisi od migranata - Italija traži najmanje 200.000 radnika

De Schutter kaže da su žene prisiljene na rad u okolini koji krši međunarodne standarde ljudskih prava, ali i domaće zakone.

No, glasnogovornica Ministarstva rada i socijalne ekonomije Španije opovrgava ističući kako se uslovi u poljoprivredi kontrolišu širom zemlje, bez obzira odakle radnici dolaze. "Inspekcija rada i socijalnog osiguranja, agencija Ministarstva rada i socijalne ekonomije za ovu godinu predstavila je posebnu kampanju za njihovu provjeru", kazala je.

Kriv je ipak Maroko?

Maroko i Španija potpisali su sporazum 2001. godine kojim su ženama odobrili privremene vize za berbu voća u toj europskoj zemlji, obećavajući mnogo veće plate nego što bi mogle zarađivati u rodnoj Africi.

"Maroko je kriv za to što nije osigurao oštrija prava radnika", napomenuo je De Schutter i dodao da su berači jagoda u Huelvi samo jedan od primjera zloupotrebe radnika, podsjećajući na prošlu godinu kada je 10 žena iz te afričke zemlje podnijelo tužbu tvrdeći kako su bile žrtve trgovine ljudima, zlostavljene i izrabljivane tokom rada u Huelvi. Međutim, presudu još uvijek nisu dočekale.

U Veliku Britaniju stigli sezonci iz Istočne Evrope, a Italija u velikim problemima

Osam grupa koje se bave ljudskim pravima prošlog je mjeseca podnijelo žalbu Ujedinjenim Narodima (UN) tražeći od njih da istraže okolnosti na španskim poljima, a to podrazumijeva obavljanje posla bez rukavica, maski ili zaštite socijalne distance, kao mjera u borbi protiv Covid-19.

"Mnogi potrošači zavise od Španije - to je uistinu vrt Europe, a velik dio našeg voća i povrća potiče od radnika koji žive u ovim nehumanim uslovima", rekao je De Schuttter. Dodao je i da su mnoge Marokanke kod kuće ostavile svoju djecu kako bi mogle zaraditi novac, a za svoje prekovremene sate nisu nikada plaćene te su kao sezonske radnice potpuno nemoćne.

"One su pogrešno informisane o tome što ih čeka po pitanju radnih uslova u Španiji. Očito je da ne govore jezik i ne mogu se založiti za svoja prava jer ne mogu formirati sindikate", zaključio je De Schutter.

I u Njemačkoj i Grčkoj slična situacija

Podsjetimo, nedavno je Njemačka odlučila pooštriti pravila o radu u klaonicama jer su postala "uzgajališta" Covid-19. Naime, ondje radnici migranti rade više od 10 sati dnevno, smješteni su u montažne kućice koje se nalaze blizu jedna drugoj i gdje se ne mogu sprovesti mjere socijalne distance, a zdravstveni i higijenski uslovi su jako loši.

Zbog teških uslova rada u klaonicama Njemačka pooštrava pravila

Prošle godine utvrđene su nepravilnosti i u Grčkoj gdje su radnici iz Bangladeša koji većinom beru jagode prisiljeni iznajmljivati neiskorišteno poljoprivredno zemljište i graditi improvizovane kolibe. Naime, izrađuju ih od raznog otpada koji su opasni za zdravlje i lako zapaljivi zbog čega često dolazi do požara.

Tako je u junu 2018. godine u migrantskom naselju u Nea Manoladi izbio masovni požar koji je progutao sve ondašnje kolibe, a više od 340 bangladeških radnika izgubilo je sve što su imali, uključujući dokumente, pasoše, radne dozvole, dokaz o boravku i ušteđen novac. U istoj regiji prošle je godine izbilo još sedam požara.