Od gladi pati preko 800 miliona ljudi, a ako se nešto ne preduzme, te brojke bi mogle biti znatno veće, upozoravaju u pozivu na djelovanje upućenom svjetskim vođama.
Vodeće prehrambene svjetske kompanije, ali i nevladine organizacije, poljoprivredni proizvođači i naučnici u ovom području, okupljeni oko Koalicije za hranu i zemlju (The Food and Land Use Coalition) pozvali su vlade svih država i međunarodne organizacije da preduzmu hitne mjere kako bi se spriječila globalna prehrambena kriza koja prijeti cijelom svijetu.
Od gladi pati preko 800 miliona ljudi, a ako se nešto ne preduzme te brojke bi mogle biti znatno veće, upozoravaju u pozivu na djelovanje upućenom svjetskim vođama.
U apelu su istakli tri važna područja na kojima je potrebno djelovati. Kao prioritet naveli su održavanje slobodne trgovine i osiguravanje neometanog protoka robe. Osiguravanje hrane onima najugroženijima naveli su kao drugo, a investiranje u održiv i otporan lanac snabdjevanja hranom kao treće važno područje.
"Glavne države izvoznice hrane moraju jasno dati do znanja da će i dalje u potpunosti snabdjevati međunarodna tržišta, a to znači da će im granice uvijek biti otvorene uz, naravno, pridržavanje mjera sigurnosti. Isto tako, što je zapravo i najbitnije, države moraju ulagati u svoje domaće proizvođače, pomoći im putem potpora i poticaja i omogućiti da se poljoprivredna proizvodnja, prerada i distribucija odvija neometano", stoji u pozivu.
Petina poljoprivrednih proizvoda mogla bi završiti na otpadu?
Napomenuli su i kako Vlade moraju osigurati da se javna i privatna finansijska sredstva i dalje prelijevaju sve do poljoprivrednika, a da banke trebaju biti proaktivne u pružanju nižih kredita tokom krize.
Međunarodne organizacije, kako one multilateralne, tako i bilateralne trebaju aktivirati dodatne resurse za finansijsku potporu zemalja s niskim prihodima kao što su to države subsaharske Afrike i Azije. U svim tim državama poljoprivredna proizvodnja mora teći neometano, kao i uvoz kako stanovništvo ne bi gladovalo.
Gladuju, napadaju ih skakavci i koronavirus: Može li Afrika opstati?
Isto tako, osim najsiromašnijem stanovništvu, mora se pomoći i svima onima koji su zbog trenutne situacije ostali bez posla. Svaka država mora omogućiti da svi oni koji su dobili otkaz dobijaju novčana primanja, bio to minimalac, 50% ili veći postotak od plate.
Naglašeno je investiranje u održiv i otporan lanac snabdjevanja hranom jer se smatra da je on ključan za opstanak poljoprivrede i da od njega zapravo sve kreće. Ako on nije dobro organizovan, sama proizvodnja, prerada kao ni distribucija nemaju smisla.
"Današnji prehrambeni sistem je krhak, zbog dugotrajnog neulaganja i iscrpljenosti prirodnih resursa. Ne može se to preko noći dogoditi, ali treba pokušati. Države moraju osigurati da se sektori za hranu i iskorištavanje zemljišta, pravilno finansiraju dugoročnim kapitalom i poticajima kojima se nagrađuje snabdjevenost kvalitetnom i zdravstveno ispravnom hranom", zaključuju u pozivu.
Tagovi
Autorica