Poljoprivrednici zatražili tematsku sjednicu o uvođenju plavog dizela

Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske zatražilo je održavanje posebne tematske sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine na kojoj bi se razmatralo uvođenje plavog dizela. Zahtjev je uslijedio nakon što je izostalo uvrštavanje takve inicijative na dnevni red jednog od redovnih zasjedanja. 

“Kako niste riješili naš zahtjev za oslobađanje dizel goriva za poljoprivrednu proizvodnju od plaćanja akciza i putarina, od 10. decembra prošle godine tražimo posebnu tematsku sjednicu na kojoj ćete reći da li ste za poljoprivredu i opstanak sela ili niste?”, stoji u saopćenju ovog udruženja. 

U svom dopisu pitaju parlamentarce jesu li "za Bosnu i Hercegovinu u kojoj će samo ostati Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Doboj, Tuzla i Bijeljina?", te trebaju li "svi ostali da se isele”.

Hoće li mljekarstvo preživjeti: Proizvodnja smanjena, sela prazna

Navode kako je u BiH 1.000 praznih sela i 700 sela s manje od pet stanovnika, te konstatiraju da ipak selo može bez grada, a grad ne može bez sela. 

"Da li znate da je litra nafte - 4 litre mlijeka ili 1 kg žive vage svinjetine? Da li vi znate da je 1 kg đubriva 4 litre mlijeka ili 1 kg svinjetine? Da li vi znate da se pod ovim uslovima ne može proizvoditi hrana u BiH? Ako neko misli da se može proizvoditi onda bi mi voljeli da takvi dođu i održe nam predavanja kako možemo biti rentabilni", poručuju mljekari.

Dalje napominju i kako je plavi dizel uveden u svim zemljama Evrope osim u Bosni i Hercegovini. To pokazuje da njihovi proizvođači u startu lakše proizvode i lakše im je opstati. U našoj zemlji ovu privilegiju imaju kamenolomi, rudnici, željeznica, avio saobraćaj, a samo poljoprivrednici nemaju, pa u svom dopisu se pitaju “da li oru autoputeve ili njive?”.

"Kakva je to država u kojoj seljaci grade autoputeve i puteve, a njihove mašine i njihovi traktori nikada neće vidjeti ni puta ni autoputa", dodaju. 

Hitno djelovati

Za spas sela mora se hitno djelovati, upozorili su proizvođači mlijeka, navodeći da se veliki broj prestao baviti ovim poslom, te kako još 20-30 posto njih proizvodi hranu.

Šta će biti s farmama: Tuzlanski mljekari traže povećanje poticaja, sjetva prepolovljena

"I kada i oni prestanu proizvoditi tada ćemo u potpunosti biti zavisni od uvoza iz inostranstva. Shvatite ovo naše pismo kao vapaj da nam pomognete, dok još imate kome. A time ćete pomoći i sami sebi", ističu.  

U dopisu upućenom državnom parlamentu, entitetskim vladama, političkim strankama i medijima, koji potpisuje predsjednik Udruženja mljekara Vladimir Usorac, proizvođači su iskazali i spremnost da prisustvuju sjednici i pobliže objasne stanje u poljoprivredi.