Podižu plantaže kestena: BiH, Hrvatska i Crna Gora zajedno razvijaju poljoprivredu

Predstavnici lokalne vlasti Karlovačke županije (susjedna Hrvatska, op.ur.) i Općine Velike Kladuše u utorak su u Dugoj Resi dogovarali suradnju na projektu dugoročnog razvoja poljoprivredne proizvodnje u BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj, koji će biti sufinanciran kroz INTERREG program iz fondova Evropske unije.

Projekt je to prekogranične suradnje BiH, Hrvatske i Crne Gore, kojem je nositelj Velika Kladuša, a na razgovoru s predstavnicima Grada Duge Rese i drugih lokalnih jedinica Karlovačke županije došao je načelnik velikokladuške Općine Fikret Abdić.

Okupljene općine Karlovačke županije dio su od ukupno 40-tak općina triju država koje su predstavnici Općine Velike Kladuše obišli i ponudili da uđu kao partneri u projekt, s ciljem da se neobrađivane poljoprivredne parcele kultiviraju, na korist lokalnih zajednica.

Kultiviranje neobrađenih poljoprivrednih parcela 

Savjetnik načelnika Općine Velika Kladuša Ervin Abdić, izjavio je novinarima nakon sastanka da projekt svakako kreće, samo još treba utvrditi tko će sve sudjelovati. Najavio je da će se 22. veljače u Velikoj Kladuši potpisati Memorandum o suradnji i prijateljstvu s gradovima i općinama koje odluče sudjelovati, i tada će se znati konačan broj.

"Sve sredine u BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori koje smo obišli smatraju projekt korisnim. U početnoj fazi u svakoj bi se općini obradilo barem po dva hektara, ukupno oko deset hektara u pet godina trajanja projekta, a trošak za svaku općinu bit će po 250.000 eura, od čega će se 75 posto refundirati iz fondova EU“,  dodao je Abdić.

Podizanje plantaže kestena i uvjeti za uspješan uzgoj u BiH

Gradonačelnik Duge Rese Tomislav Boljar rekao je da je ovo s inicijatorima projekta treći sastanak, a u međuvremenu su kroz razgovor s poljoprivrednicima i nositeljima više OPG-ova razgovarali o podizanju plantaža kestena, što bi bila dominantna kultura.

"Interes za plantažnim uzgojem kestena postoji, posebno na ovakav način gdje postoji sufinanciranje, stručna pomoć i plasman, a riječ je o kulturi otpornijoj na klimatske nedaće koje nas prate. Najvažnije je da se stave u funkciju zapuštena zemljišta, netko će zbog toga ostati živjeti na selu, a kesten je dobar i za pčelarstvo i ekologiju općenito“, naglasio je Boljar.

Kesten je samo jedna od mogućih kultura

Kesten je samo jedna od mogućih kultura, no interesantna je zato jer postoje vrijedna saznanja iz velikog prekograničnog projekta, završenog krajem 2019., o promociji kestena i njegovoj zaštiti od štetočine (osi šiškarice), čiji je nositelj također bila Velika Kladuša. Partneri na tom projektu bili su hrvatski gradovi Karlovac, Petrinja, Vojnić, a u BiH - Bužim i Poljoprivredni zavod iz Bihaća.

Na pitanje koje su druge kulture planirane po projektu, te je li neki subjekt u Velikoj Kladuši zainteresiran za otkup i moguću preradu, načelnik Općine Velika Kladuša Fikret Abdić rekao je Hini da će projekt u cjelini biti predstavljen 22. februara u Velikoj Kladuši, na Dan Općine, te je pozvao i hrvatske medije.

Na sastanku zatvorenom za javnost sudjelovali su gradonačelnici i načelnici općina Duge Rese, Ogulina, Krnjaka, Žakanja, Ribnika, Netretića, Generalskog Stola i Bosiljeva.