• Plantaža kestena
  • 25.01.2020. 10:00

Podizanje plantaže kestena i uvjeti za uspješan uzgoj u BiH

Sve one koji se odlučuju na ovakve korake treba podržati, a država treba da svojim instrumentima utiče na zadržavanje naroda u marginama ovakvih poduhvata koji zadržavaju ljude na bh. selu.

Foto: Bekir Dolić
  • 1.566
  • 312
  • 1

Pitomi evropski kesten (Castanea sativa) jedna je od prvih namirnica koju je čovjek konzumirao, a počeo se uzgajati prije više od 2000 godina. Pitomi kesten (šumski kesten, lat. Castanea sativa) jedna je od devet vrsta u rodu Castanea. Rasprostranjen je u umjerenoj klimatskoj zoni sjeverne hemisfere. Kultivirana je sredozemna vrsta, obitava u gotovo svim zemljama od Pirinejskog poluotoka do Kaspijskog jezera.  U Evropi, pitomi kesten uglavnom raste između 300 i 800-900 metara nadmorske visine, ali se također veoma dobri primjerci mogu naći i na nivou mora, kao i na visinama većim od 1.000 mnv u krajevima južne Italije, Grčke i Španije.

Rasprostranjenost kestena u BiH i ekspanzija podizanja plantaža kestena

U Bosni i Hercegovini postoje tri značajnija lokaliteta na kojima je zastupljen evropski pitomi kesten. Prvi je hercegovački lokalitet površine 200 ha, drugi je istočna Bosna površine 300 ha. Treće i najbogatije kestenovo područje u Bosni je područje sjeverozapadne Bosne, površine 7.000 ha. Manja nalazišta pitomog kestena su u okolici Zvornika i Tuzle (Macanović, 2012).

U Bosni i Hercegovini, zbog iseljavanja stanovništva u zemlje sjeverne, srednje i zapadne Evrope, mnoge parcele ostaju zapuštene, pa se stanovništvo odlučuje na podizanje plantaža stablastog voća, a naročito jezgrastog voća. Među njima se ističe i kesten, a naročito na području Bosanske krajine gdje on obitava hiljadama godina i gdje je stanovništvo vezano za plodove kestena koji je uveliko ušao u tradiciju i kulturu naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

cd
Preporučuju se razmaci 8x8 (150 biljaka/ha), 9x9 (123 biljke/ha) i 10x10 (100 biljaka/ha)

Za uspješan plantažni uzgoj kestena potrebno je angažirati agronoma sa debelim iskustvom i sprovesti niz mjera, od uzorkovanja zemljišta do jako bitnih agrotehničkih i meliorativnih mjera tokom pripreme parcele, a da ne spominjemo adekvatnu zaštitu, ishranu, a svakako i odabir sortimenta otornog na bolesti i štetočine koje napadaju stabla kestena u šumskim postojbinama Bosne i Hercegovine.

Nakon problema krčenja stabala kestena za ogrijev i preradu, napada kestenove ose šiškarice koja je uveliko umanjila prinose od 2015. godine te raka kore kestena koji se u BiH dijagnosticirao još 1963. godine na području tada općine, a danas grada Cazin, Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona i vlasti Općine Velika Kladuša odlučili su da apliciraju na Javni poziv za sufinansiranje projekata zaštite okoliša kod Evropske unije u okviru fonda IPA Interreg kojeg su nazvali "Chesnut". Projekt je završen prošle godine, a podrazumijevao je niz aktivnosti, od izrade GIS baze kestenovih šuma, podizanja plantaža kestena sortimenta otpronog na osu šiškaricu, na području Republike Hrvatske i na području Bosne i Hercegovine te niz korisnih naučnih konferencija i edukacija za stanovništvo i poljoprivrednike.

Koristan je podatak da je u tijeku Javni poziv na području Općine Velika Kladuša za 100% sufinansiranje podizanja trajnih nasada kestena, oraha i lijeske i to po pojedincu u površini od 0,2 ha, što je jako značajan instrument na ovom području za očuvanje kestena kao jako značajnog prirodnog resursa. Ovo se provodi u saradnji sa IFAD fondacijom i poljoprivrednom zadrugom "Kladuška zadruga".

Pravilno podizanje plantaže kestena

Kesten je voćna vrsta toplih krajeva i heliofitna biljka kojoj je potrebno dosta svjetlosti. U kontinentalnim krajevima raste na južnim položajima i umjereno nagnutim terenima. U mediteranskoj zoni raste i plodonosi na svim ekspozicijama, a znatno ga više ima u uvalama i osojnim položajima.

Jako je važno napomenuti da ne podnosti difuznu svjetlost. Za uspješan rast i razvoj, osim svjetlosti, važna je i toplina, posebno u fazama cvatnje i zrenja plodova. Povoljna prosječna godišnja temperatura kreće se oko 11-15 °C, dobro podnosi i niske (do -20 °C ) i visoke temperature (do 35 °C i više). Osjetljiv je na sušu, potrebne su mu padavine u količini od 800 do 1.600 mm u razdoblju od 180 dana u vegetacijskoj sezoni. Kesten je osjetljiv na brze izmjene ekstremnih temperatura (topli dani i hladne noći), na rane jesenske i kasne proljetne mrazeve (pupovi mogu stradati pri -4°C ) te na jake vjetrove (posebno buru). Odgovara mu umjerena vlažnost zraka.

Za uspješno gajenje kestena najpogodnija su beskarbonatna ilovasto-pjeskovita tla u kojima je odnos gline prema pijesku 60:40, nastala na škriljcima i flišu. Krečnjačka zemljišta nikako nisu pogodna za uzgoj kestena. Kesten je kod nas prirodno rasprostranjen isključivo na zemljištima koja ni u tragovima ne sadrže jone kalcijuma, odnosno možemo reći da je kesten kalcifobna biljka.

vf
Prije sadnje i đubrenja tla, obavite analizu zemljišta

Prije svega potrebno je provesti analizu zemljišta da bi imali uvid u značajne fizikalno-hemijske parametre zemljišta. Nakon toga imamo podatak da li trebamo koristiti sredstva za korekciju pH vrijednosti zemljišta, koliko trebamo dodati i kakvog mineralnog gnojiva te postotkom humusa ćemo izračunati koliko organske materije (stajnjaka) treba dodati u zemljište prilikom osnovne gnojidbe i obrade zemljišta odnosno tokom podizanja nasada kestena. Kesten preferira kiselija tla, pH vrijednosti 4,0-6,5.

Ako je pH vrijednost malo veća od vrijednosti koja odgovaraju kestenu (neutralno ili blago alkalno tlo), postoje metode za smanjenje pH vrijednosti, odnosno zakiseljavanje tla. Mogu se upotrijebiti kisela mineralna (sulfatna) gnojiva i/ili kisela organska gnojiva (treset), kompost od hrastovog lišća, iglice od crnogoričnog drveća ili piljevina npr. od jele.

Više fotografija pogledajte u galeriji ispod teksta.

Iako je kesten šumska biljka, dobro reagira na gnojenje azotom, a može mu se dodati i nešto fosfora i kalija. Teren se čisti od krupnog kamenja, panjeva, žila ostalog drveća i žbunja. Tlo se zatim ravna kako bi se obavila gnojidba, oranje i sadnja. Ukoliko je teren na kojem se planira podizanje nasada pitomog kestena suviše strmo, potrebno je napraviti terase. Poslije pripreme tla za sadnju obavlja se rigolanje na 70 cm dubine. Ako u blizini ima stabala kestena starih i oboljelih, poželjno je da se uklone.

Kod razmjeravanja parcele, nužno je odrediti pravi ugao na parceli, a pritom odabrati razmak sadnje i normu biljaka po hektaru. Preporučuju se razmaci 8x8 (150 biljaka/ha), 9x9 (123 biljke/ha) i 10x10 (100 biljaka/ha). Prilikom sadnje, sadne jame moraju biti nešto veće (70-80 ili 100 cm dubine). Potrebno je osigurati dovoljnu količinu humusa. Zemlji kojom se zatrpava jama oko sadnice treba dodati do 1 kg kompleksnih mineralnih gnojiva (NPK 7:20:30), ali ovisno o analizi zemljišta. Razmak sadnje mora omogućiti dovoljno širok hranjivi prostor i maksimalan razvoj krošnje te što lakše kretanje mehanizacije. Najbolji rezultati i najviše sadnica se posadi ako se sadi po principu jednakostraničnog trokuta.

Preporučuje se natapanje sadnog materijala u rastvor stajnjaka, ilovače i fungicida na bazi propamokarb kativne materije u koncentraciji 0,15% u trajanju od 30 minuta. Također, preporučuje se aplikacija zemljišnog insekticida na bazi teflutrin aktivne materije u dozi od 15 kg/ha kako bi se suzbili žičnjaci i drugi štetni zemljišni insekti koji bi mogli da nagrizaju korijen mladih sadnica. Nakon sadnje, treba obaviti kosi rez na sadnici oštrim voćarskim škarama između dva pupoljka kako bi se isprovocirao nadzemni rast stabla. Orezano mjesto treba obavezno namazati kalemarskim voćarskim voskom. Nakon sadnje, obavezno zaliti svaku sadnicu sa 2-5 litara vode, ako se sadi u proljeće. Ako se sadnja obavlja u jesen, zalijevanje se obavlja samo u slučaju sušnih uvjeta u dužem vremenskom intervalu, što je rijetka pojava u kontitentalnim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Gnojidba kestena

Kesten je potrebno gnojiti azotnim gnojivima da bi se što bolje i više razvile mladice na kojima se razvijaju cvjetovi i plodovi. Kao i kod vinove loze, plodonosi na grančicama koje se obrazuju u tekućoj sezoni. U periodu pune rodnosti, da bi se ostvario prinos od 10.000 kg/ha potrebo je u tlo aplicirati 135 kg/ha azota, 40 kg/ha fosfora i 150 kg/ha kalija. Radi održavanja humusa u tlu na najmanje 3%, treba svake godine u jesen zaorati po 20.000 kg/ha stajnjaka.

Preporučuje se upotreba tečnog gnojiva "Nextra" prilikom sadnje na proljeće i ponoviti tretman nakon 2-3 sedmice. U periodu porasta treba koristiti tečna gnojiva na bazi azota i cinka. U jesenjoj gnojidbi obavezno treba aplicirati NPK 7:20:30 ili mineralna gnojiva slične formulacije, te svake treće godine dodati organsko gnojivo (stajnjak) u količini od 20 t/ha.

U godinama plodonošenja preporučuje se aplikacija mineralnog gnojiva KAN u dva navrata i to u aprilu i maju te u fazama cvijetanja i plodonošenja vodotopiva ili tečna gnojiva na bazi kalija, kalcija te i bora u manjoj dozi, kako folijarno tako i kroz sistem za navodnjavanje.

dc
Prilikom sadnje, sadne jame moraju biti nešto veće (70-80 ili 100 cm dubine)

Agrotehničke mjere u vegetaciji

Kestenu odgovara piljevina, strugotina, kao materijal za mulch jer obezbjeđuje kiselu reakciju tla. Preporučuje se obavljanje frezanja radnog prostora u proljeće i jesen te košnja međurednog prostora. Zaoravati se može mineralno i organsko gnojivo aplicirano u jesen oko stabala.

Navodnjavanje u plantažama kestena

Kesten u rodu treba navodnjavati u početku cvjetanja, ukoliko nije padala kiša, zbog normalnog odvijanja cvjetanja i zametanja plodova. U našim uvjetima uzgoja ono je u junu mjesecu. U toku jula i augusta dolazi do intenzivnog porasta plodova u ježicama i za krupnanje ploda je potrebna velika količina vode. Ako u tom periodu nema kiše, potrebno je izvršiti navodnjavanje stabala kestena.

Na kraju vegetacije, također, kestenu ne smije faliti vode u tlu jer on tada crpi veliku količinu hranjivih materija iz zemljišta kako bi se dobro pripremio za zimovanje. U bh. klimatskim uvjetima, u tom periodu često padaju dovoljne količine kiše pa su rijetke situacije da je tada potrebno navodnjavanje.

Rezidba stabala kestena u plantažnom uzgoju

Kesten se pretežno orezuje u periodu mladosti  i u periodu starenja. Uzgaja se u uzgojnom obliku piramide ili kotlasne krune. Orezivanje je ograničeno na najnužnije zahvate, a obuhvaća čišćenje krošnje i usmjeravanje grana. Sve rane nastale orezivanjem potrebno je premazati kalemarskim voskom. Kesten se orezuje u svrhu pomlađivanja, tj. uklanjanja starih grana. Ukoliko se određene grane poklapaju u prostoru, treba ukloniti onu koja ima manje povoljan položaj.

Orezuje se isključivo u periodu mirovanja. U periodu vegetacije ima taninskih tvari koje u dodiru sa zrakom oksidira pa se na presjeku javlja boja slična mastilu i rana teško zaraste ili uopšte ne zaraste. Zato postoje određenja neslaganja među stručnjacima iz ovog polja da li je ljetna rezidba štetna ili korisna, odnosno obavezna mjera pomotehnike.

Zaštita stabala kestena od bolesti i štetočina

Bolesti i štetočine kestena mogu pričiniti velike štete. Kod nas su najpoznatiji rak kore kestena (Cryphonectria parasitica) i kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus). Od ostalih bolesti i štetočina koje se javljaju kod plantažnog uzgoja kestena možemo navesti: kestenova pipa (Curculio /Balaninus/elephas Gvll.), kestenov savijač (Cydia splendana), kestenova štitasna uš (Coccidae sp.), smeđa trulež ploda (Phomopsis castanea), antraknoza lista (Mycosphaerella maculiformis Schroet), mastiljavost kestena (Phytophthora sp.) itd.

Značaj plantažiranja kestena za agrar Bosne i Hercegovine

Svaka država je specifična po svojoj kulturi i poljoprivrednoj proizvodnji. Šumske postojbine su, također, raznolike od države do države, ali i od regije do regije. Kod nas u BiH kesten je, nakon hiljadugodišnjeg egzistiranja u privatnim i državnim šumskim postojbinama, dobio svoj značaj u intenzivnoj voćarskoj proizvodnji.

Podizanje plantaža kestena nudi jedno novo tržište rada za stanovništvo BiH. Neko će morati angažirati agronoma, neko radnika za obavljanje agrotehničkih ili pomotehničkih mjera i naposljetku, nekoga za berbu/prikupljanje plodova.

Od plodova kestena u budućnosti bi se mogla napraviti prerada raznih prerađevina poput deserta od kestena koje je proizvodio svojevremeno gigant "Agrokomerc" d.d. ili prerađevina po uzoru na druge države Evrope koje proizvode i izvoze plodove kestena kao sirovinu ili njegove prerađevine. Ovo svakako znači, opet, nova radna mjesta za stanovništvo Bosne i Hercegovine.

Svaki novi pokret u poljoprivrednoj proizvodnji je, uostalom, značajan zbog nadovezivanja niza drugih zanimanja na tu proizvodnju i stvaranja osjećaja važnosti kod domaćeg stanovništva.

Sve one koji se odlučuju na ovakve korake treba podržati, a država treba da svojim instrumentima utiče na zadržavanje naroda u marginama ovakvih poduhvata koji zadržavaju ljude na bh. selu. Bh. selo je ključ opstanka raznolike, ali bogate i bitne kulture njene države.

Više fotografija pogledajte u galeriji ispod teksta.


Povezana biljna vrsta

Kesten

Kesten

Sinonim: - | Engleski naziv: Chestnut | Latinski naziv: Castanea Mill.

Kesten ili "žir bogova" ima plod koji spada u nutritivno visokovrijedne namirnice: 53% čini voda, 2,9 g su bjelančevine, 44 g su ugljikohidrati, a glavni sastojak je škrob oko 44%... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Kesten Plantažna proizvodnja Uzgoj Bolesti Gnojidba Zaštita Nova radna mjesta Prerada BiH


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Bekir je diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB