Plodored: U zimskom periodu isplanirajte koje ćete kulture gajiti

U zimskom periodu godine, u povrtarskoj proizvodnji ima relativno manje posla tako da proizvođači imaju vremena da dobro isplaniraju koje vrste će gajiti na svojim parcelama. S obzirom da je pravilna primjena plodoreda temelj svih sistema uzgoja, bez obzira da li se radi o konvencionalnoj, integralnoj, organskoj ili održivoj poljoprivredi, važno je na vrijeme planirati i pridržavati se osnovnih pravila, navodi stručnjak za melioraciju, Snježana Vujinović.

Plodored može da bude povrtarski, ratarsko - povrtarski ili hortikulturni kod koga se povrtne vrste smjenjuju sa cvijećem. U našim agroekološkim uslovima, uobičajeno je da bude tropoljni dok za poljoprivrednike koji se bave proizvodnjom na velikim površinama, preporučuje se primjena onog četvoropoljnog.

Veliki značaj za plodnost tla

Prednosti njegove primjene su višestruke. Prije svega, na taj način riješava se problem monokulture kojom se narušavaju biološke, fizičke i hemijske osobine zemljišta. Takođe, direktno se utiče na plodnost tla, a usjevu se pruža i efikasna zaštita od prouzrokovača biljnih bolesti, korova i zemljišnih štetočina.

Posebno je važan kada je u pitanju ishrana povrća jer je povrtarska proizvodnja veoma intenzivna, u kojoj se smjenjuje više kultura na istoj proizvodnoj parceli u toku jedne godine.

Koje povrće se najbolje slaže u plodoredu?

Kako smo ranije pisali, ovakav način gajenja, kada se odmah nakon skidanja jedne vrste, sije ili sadi druga, omogućava maksimalnu iskorištenost zemljišta. Ovome pogoduje različita dužina vegetacijskog ciklusa kod pojedinog povrća, zatim različiti su i zahtjevi za toplotom, kao i osjetljivost na niže temperature. 

Prva polja đubre se stajnjakom

Prilikom njegovog planiranja potrebno je voditi računa o zahtjevima povrtarskih usjeva prema osnovnoj obradi, đubrenju, navodnjavanju kao i tolerantnosti prema prethodnoj kulturi. Tropoljni plodored podrazumijeva da se obično za prvo polje planiraju parcele koje će se đubriti stajnjakom.

Na njima se gaji plodovito povrće i kupusnjače jer dobro reaguju na direktno đubrenje organskim hranjivima, traže visok nivo agrotehnike kao i racionalnu i kvalitetnu obradu.

Na drugom mjestu, odnosno, polju gaje se korjenaste i lukovičaste vrste kao i lisnato povrće. One se uglavnom ne đubre stajnjakom ali koriste organsku materiju, unijetu tokom prethodne vegetacije. Na trećem polju su leguminoze, odnosno, grašak, boranija, pasulj. U toku druge i treće sezone, polja se samo rotiraju. Tokom četvrte vegetacije, raspored vrsta po parcelama, isti je kao i prve godine, napominje Vujinović.