Šta će EU poljoprivredi donijeti planirano smanjenje upotrebe pesticida? Tema je slojevita i ne može se riješiti preko noći. Uključite se u javno savjetovanje objavljeno na stranicama EK.
O smanjenju upotrebe pesticida se govori više nego ikada prije. Europska unija planira redukovati njihovu upotrebu za 50 posto do 2030. godine, a čak se i proizvođači ovih hemijskih sredstava "prebacuju" na alternativne načine rješavanja problema s korovima.
Hemijski div ulaže u novu tehnologiju za smanjenje pesticida
Na stranicama Europske komisije objavljena je inicijativa "Pesticidi - održiva upotreba (ažurirana pravila EU-a)", koja predstavlja svojevrsno javno savjetovanje. Svojim se komentarima, koji će biti uvaženi pri isteku roka, mogu uključiti svi građani Europske unije.
U njenom opisu stoji kako se pravilima EU-a o održivoj upotrebi pesticida nastoji zaštititi zdravlje ljudi i okoliš od mogućih rizika i učinaka koje oni imaju. Pravilima se podstiče smanjenje njihove upotrebe i to pomoću integrisane zaštite bilja te upotrebom alternativa hemijskim pesticidima. U okviru ove inicijative preispituje se u kojoj su mjeri ispunjeni ti ciljevi i istražuju mogućnosti za dalje smanjenje njihove upotrebe, a kako bi se doprinjelo ostvarenju ambicija strategije "od polja do stola" i europskog zelenog plana.
Ističe se kako Komisija želi čuti mišljenje svojih građana, a ostaviti se može do 7. avgusta 2020. godine.
U dvije nedjelje kako je inicijativa objavljena, ostavljeno je preko 50 komentara građana Španije, Italije, Njemačke, Francuske... Mahom su to oni koji ove hemikalije vide kao otrove koji zagađuju zrak, vodu, zemlju, a onda i hranu koju jedemo.
No, javljaju se i oni koji upozoravaju kako se prije smanjenja upotrebe pesticida treba ispitati alternativna rješenja te njihov uticaj na okoliš. Naime, radi se o tome da ako EU i smanji upotrebu problematičnih preparata, to ne znači da ćemo jesti manje hrane zasićene njima - uvoziti ćemo je po nižim cijenama iz zemalja u kojima su oni dozvoljeni. Pored toga, transport je takođe faktor koji uveliko zagađuje okoliš.
Pravilna upotreba pesticida je ključna za zdravlje bilja, ljudi i životne sredine
"Prijelaz na ekološki uzgoj, s manje prinosa, zahtijeva više poljoprivrednih površina što znači da je u nekim dijelovima Europe potrebno krčenje šuma. To podrazumijeva i veću potrošnju goriva, a time i veće emisije CO2. Hrana proizvedena u Europi garancija je sigurnosti, a smanjivanje količine pesticida i đubriva u političke i ideološke svrhe natjerati će nas na veći uvoz. To znači manje zaposlenih i manja sigurnost hrane", komentariše Lelu Olivier iz Francuske.
Roland Merz iz Njemačke smatra da zabrane nisu učinkovite nego da finansijski treba podržati one koji odluče smanjiti upotrebe pesticida, a Pierre Ferrand iz Belgije ističe kako odluku o smanjenju treba prepustiti stručnjacima te korisnicima hemijskih sredstava - poljoprivrednicima, a ne političarima i nevladinim organizacijama.
I pojedini su političari sumnjičavi prema ovim strategijama.
"Moramo izbjeći da se proizvodnja preseli u druge regije čiji standardi zaštite okoliša ne udovoljavaju našim zahtjevima", rekla je njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner na videokonferenciji EU ministara poljoprivrede o ove dvije strategije, spomenuvši kako je krčenje šuma povezano s poljoprivrednim praksama u zemljama koje nisu članice EU.
Pored toga, mnogi smatraju kako ovaj trenutak, kada čitav svijet proživljava pandemijsku krizu, nije pravi za donošenje tako važnih odluka. Jedna od njih je i članica Europskog parlamenta i zamjenica koordinatora Odbora za poljoprivredu (AGRI), Ruža Tomašić.
EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% đubriva, ali i poticaji za eko proizvodnju?
"Ono što najviše zabrinjava je to što su strategije donesene bez odgovarajuće procjene učinaka na poljoprivredni sektor i ambiciozni ciljevi stvaraju dodatni teret za već krizom onemoćale poljoprivrednike", upozorava Tomašić i dodaje da je, ako se žele ispuniti ciljevi koje Komsija predlaže navedenim strategijama, potrebno povećati proračun i osigurati odgovarajuće, duže prijelazno razdoblje. "U suprotnom, sektor koji je trenutno već ozbiljno pogođen, upasti će u dodatnu krizu, što je apsolutno nedopustivo", kategorična je.
S njom se slaže i bivša zastupnica Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta, Marijana Petir "Pred poljoprivrednike se stalno stavljaju novi zahtjevi, a nije logično da se traži više s manje novca. EU treba pomoći svojim poljoprivrednicima da se oporave nakon krize Covid-19.
Moramo svoje poljoprivrednike poštovati i dati im podršku umjesto da ih opterećujemo dodatnim zahtjevima. Takođe, EU mora igrati veću ulogu u sprovođenju te strategije, a ne teret prebacivati isključivo na države članice", zaključila je.
Postoji još jedan problem kada je o pesticidima riječ. Naime, borce protiv "hemije" brine i to to što ne postoje tačni podaci o tome koje se količne pesticida uopće koriste. Iako jedan od EU zakona obvezuje poljoprivrednike da tri godine vode detaljnu evidenciju o korištenim pesticidima, nedostaju podaci koji proizlaze iz drugog zakona koji obvezuje svaku zemlju članicu da u Bruxelles šalje informacije o količinama korištenih pesticida - ali samo svakih pet godina, što je puno rjeđe nego za ostale poljoprivredne statistike, piše politico.
Takođe, svaka zemlja slobodno može odabrati na koje će se usjeve fokusirati i kada sprovesti jednogodišnje istraživanje tokom petogodišnjeg razdoblja. Iz ovog razloga rezultat istraživanja kojeg je sprovodio i u 2015. godini trebao objaviti Eurostat, bio je mješavina neuporedivih informacija koje Komisija čak nije mogla niti objelodaniti.
Osim na ovaj način, Komisija je do količina korištenih pesticida pokušala doći preko podataka o njihovoj prodaji. No, taj broj ne otkriva je li rizik od ovih supstanci povećan ili smanjen. Samim tim što su i, nažalost, sastavni dio ilegalnog tržišta.
Svjesni smo da živimo u vremenu kada su promjene neminovne, no ova je tema toliko slojevita i bojimo se da će za rješavanje problema koje uzrokuje trebati isto onoliko koliko je bilo potrebno da do njega dođe.
Tagovi
Autorica