PFAS u tlu: Hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta u Francuskoj zagađene "vječnim kemikalijama"

Hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta u Francuskoj mogle bi biti kontaminirane PFAS-om, takozvanim "vječnim kemikalijama", upozoravaju istraživački medij Disclose i javna televizija France 3 u zajedničkoj istrazi objavljenoj 26. februara 2026. godine, objavio je Lafranceagricole.

Prema njihovim navodima, mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, koji sadrži PFAS jedinjena, godinama se koristi kao gnojivo na poljoprivrednim površinama. Ističu kako je od 100 industrijskih postrojenja s najvećim emisijama ovih spojeva u toj zemlji, njih četvrtina posljednjih godina otpad zbrinjavala u poljoprivredi.

U istrazi je analizirano više od 400.000 rezultata uzoraka industrijskih otpadnih voda prikupljenih između jula 2022. i decembra 2025. godine. Prema objavljenim podacima, 23 identificirane fabrike ispustile su najmanje 1,5 grama u jednom danu, a istodobno su svoj pročišćeni mulj slale na poljoprivredne površine ili u kompostane.

Šta su PFAS i zašto su opasni?

PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari) skupina su kemikalija koje se zbog svoje postojanosti u okolišu nazivaju "vječnim kemikalijama". Masovno se koriste u industriji od sredine 20. vijeka, osobito u kemijskoj, tekstilnoj i proizvodnji papira.

Njihova prisutnost povezuje se s nizom zdravstvenih rizika: povišenim kolesterolom, određenim vrstama raka, smanjenom plodnošću i poremećajima u razvoju fetusa. Jednom kada dospiju u tlo ili vodu, iznimno ih je teško ukloniti.

U pojedinim općinama u departmanima Meuse i Ardennes već je zabilježena zabrana konzumacije vode iz slavine zbog povišenih koncentracija ovih kemikalija.

Primjena mulja iz pročistača kao gnojiva poticana je od strane javnih vlasti još od kraja 1990-ih. Prema navodima istrage, oko 1 posto gnojiva koja se primjenjuju na francuskim poljoprivrednim tlima dolazi iz javnih sustava za pročišćavanje otpadnih voda.

Osim kemijske industrije, u izvješću se prozivaju i fabrike papira i tekstila. Jedan primjer odnosi se na industrijski pogon u departmanu Rhône, gdje je 2023. godine na tekstil primijenjeno gotovo 10 tona tekućina koje sadrže PFAS. Već godinu dana kasnije koncentracija tih spojeva u mulju postrojenja dosegnula je 2.417 mikrograma po kilogramu.

Za usporedbu, u mulju papirnice u Stenayu, povezane s rekordnim onečišćenjem pitke vode u dijelovima Meusea i Ardennesa, izmjereno je 646 mikrograma po kilogramu. Unatoč tome, do 2024. godine mulj iz spomenute tekstilne fabrike slao se na kompostiranje, a potom završavao na poljoprivrednim parcelama.

Bez jasne regulative u Francuskoj

Troškovi povezani s posljedicama PFAS-a, od zdravstvene skrbi do dekontaminacije tla i vode, mogli bi do 2050. godine dosegnuti čak 1.700 milijardi eura u vuropskoj uniji, navodi se u izvještaju objavljenom krajem januara.

Francuska trenutačno nema posebnu regulativu koja bi propisivala dopuštene razine tih spojeva u tlu ili hrani. Na razini Evropske unije u pripremi je direktiva kojom bi se od 2027. godine državama članicama naložilo sustavno praćenje u površinskim i podzemnim vodama.

Korištenje mulja u poljoprivredi ima štetne posljedice?

Neke zemlje, poput Njemačke, Austrije i Danske, već su uvele granične vrijednosti za ove spojeve u mulju namijenjenom poljoprivredi.