Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u prvoj polovini godine, izvezeno je datule u vrijednosti od skoro 390 hiljada KM, zatim banana u visini od 104.691 KM i na trećem mjestu grejpfruta čiji izvoz je realizovan u vrijednosti od 34.071 KM.
U toku ove godine, voće koje je Bosna i Hercegovina najviše izvozila su banane, grejpfrut, ananas, kao i datule - netipične vrste za naše područje.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH (STK BiH), u prvoj polovini godine, izvezeno je datule u vrijednosti od skoro 390 hiljada KM, zatim banana u visini od 104.691 KM i na trećem mjestu grejpfruta čiji izvoz je realizovan u vrijednosti od 34.071 KM. Takođe, na strano tržište plasiran je i ananas, čime je ostvaren prihod od 18.620 KM.
Iz ove ustanove zaključuju da u našoj zemlji nema odgovarajućih agroekoloških uslova za uzgoj pomenutih vrsta tako da uzrok ovakvih rezultata leži u reeksportu. Tačnije u sklopljenim ugovorima, prije svega sa zemljama CEFTA-e gdje se radi o uvozu radi izvoza koji je moguć u zoni slobodne trgovine. Kako dodaju, izvoz tropskog voća je značajno manji u poređenju sa njegovim uvozom.
Prema podacima STK BiH, u prvom polugodištu uvezli smo banana u vrijednosti od oko 32,5 miliona KM, datula od 3,5 mil. KM, grejpa nešto više od jednog miliona KM i ananasa u iznosu od 815 hiljada KM.
Najviše uvozimo banane i citruse, a izvozimo krompir i maline
"U skladu sa informacijama sa kojima raspolažemo, uvoz južnog voća u prošloj godini bio je u vrijednosti od 133 miliona KM i to je sasvim razumljivo jer ovo naše područje nije odgovarajuće za proizvodnju navedenih vrsta. Pri tom se najviše uvozila banana, u iznosu od oko 61 mil. KM, u 2019. godini", navode iz STK BiH.
Sa druge strane, poljoprivrednike ne iznenađuje veliki uvoz južnog voća, međutim zabrinjava činjenica prekomjeran uvoz onih vrsta koje mogu uspjevati i kod nas, kao na primjer jabuke.
"Cijene uvoznog voća su manje, ali je isto tako ono znatno lošijeg kvaliteta u odnosu na domaće. Takođe je i staro jer je dugo stajalo u hladnjačama", naveo je za Nezavisne Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.
Dodaje i da strani uzgajivači imaju velike podsticaje za izvoz, a kod nas to nije tako uređeno i iz tog razloga oni mogu čak i besplatno davati proizvode, za razliku od domaćih voćara.
Kada je riječ o reeksportu, Dojčinović smatra da to nije isplativo za našu zemlju.
"Tu je riječ o izvozu koji je dozvolila vlast, a kasnije je i legalizovan. Tu mi gubimo jer je tad BiH samo tranziciona zemlja - nema poreza i naknada. Međutim, to nije samo slučaj sa južnim voćem, već i sa kruškom i jabukom. Mi smo već upozoravali na taj problem", istakao je Dojčinović i dodao da se od južnih voćnih vrsta, u BiH najviše uzgajaju mandarine.
Ipak, kako kaže, i one su u posljednjih nekoliko godina lošijeg kvaliteta tako da ih nema u ponudi ni za domaće tržište.
Tagovi
Autor