Vremenske prilike, cijene i potražnja utiču na zasijane površine. Kakvo je stanje u svijetu?
Preliminarna prognoza FAO-a za svjetsku proizvodnju pšenice za 2023. ukazuje na pad u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, sa 784 miliona tona globalni prinos bi i dalje bio drugi najveći zabilježen.
U SAD i Kanadi su poljoprivrednici potaknuti većim cijenama povećali površine pod ozimom pšenicom. Riječ je o najvećim površinama od 2015. godine. Suša u središtu Velikih ravnica zabrinjava, ali prognoze pokazuju da dolaze veće količine padavina. Zbog toga bi moglo doći do povećanja ukupne proizvodnje te žitarice.
U Kanadi zvanične projekcije ukazuju na iznad prosječnu zasijanu površinu u 2023. Očekuje se da će poljoprivrednici pozitivno reagovati na visoke otkupne cijene i da će vremenske prilike biti povoljne. Proizvodnja pšenice mogla bi dostići 35 miliona tona.
Evropa bilježi pad ukupne proizvodnje pšenice, dok su zasijane površine u Evropskoj uniji uglavnom ostale nepromijenjene. Zahvaljujući povoljnoj vremenskoj prognozi očekuje se prinos od 136,5 miliona tona. Ujedinjeno Kraljevstvo očekuje porast površina, ali i pad proizvodnje u odnosu na 2022. Očekuju prinos od 14,4 miliona tona.
Zbog suše u južnim regijama, manje površina pod ozimim usjevom i nižih domaćih cijena Rusija očekuje da će proizvodnja biti ispod rekorda prošle godine. Proizvodnja u Ukrajini će biti manja i za 40 posto.
U sjevernoj Africi, deficiti padavina negativno su utjecali na usjeve u Maroku, Alžiru i Tunisu. Uslovi za pšenicu na južnoj hemisferi su povoljni. Površine pod kukuruzom u Brazilu su povećane zbog velike izvozne potražnje. Predviđa se prinos od 123,7 miliona tona. Padavine na kraju sezone su u Argentini dovele do poboljšanja uslova za kasne sjetvene rokove.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
24
Glasova: 13
Katastrofu, propast ćemo! 54,2%
Glasova: 7
Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%
Glasova: 2
Sve će biti isto 8,3%
Glasova: 2
Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%