Nove sorte, povećanje prinosa i obradivih površina mogući uz molekularne grijače?

Uzgoj usjeva na nižim temperaturama pomoću molekularnih grijača novo je otkriće naučnika sa Univerziteta u Amsterdamu, Wybren Jan Buma i Teun Munnika.

"Ogledima u laboratoriji i u staklenicima uspjeli smo podići temperaturu lišća biljke za više od 1°C", za Future farming kaže Buma.

Povećanje biomase

Naučnici su uporedili učinak grijača sa kremama za sunčanje. "Apsorbuju ultraljubičastu svjetlost i pretvaraju tu energiju u molekularne vibracije. Tako se svjetlost koja može biti štetna pretvara u toplotu, objašnjava Wybren. Biljke same proizvode molekule kako bi se zaštitile od UV zračenja. 

Takođe, otkrili su da njihova primjena može dovesti do povećanja biomase.

Nizozemska ukida proizvodnju biomase?

"Na ovaj se način mogu povećati prinosi širom svijeta i uvesti nove sorte. Ako usjevi mogu rasti na nižim temperaturama, mogu se proizvoditi i na višim nadmorskim visinama te bliže sjevernom i južnom polu što znači povećanje obradivih površina. Sezona rasta takođe se može produžiti, a biljke će se brže razvijati", tvrdi Munnik. 

U sklopu projekta Boostcrop

Molekularni grijači dalje se istražuju u sklopu europskog projekta Boostcrop koji je finansiran sa gotovo 5 miliona eura iz EU programa Budućnost i nove tehnologije.

U istraživanju se sprovode mala terenska ispitivanja kako bi se prikazala sigurnost izuma. Dugoročno, naučnici predviđaju da će se ovi grijači primijeniti na usjeve pomoću raspršivača. Buma i Munnik patentirali su ovaj izum od kojeg se puno očekuje. 

Nizozemske inovacije - poljoprivreda budućnosti

Inovacije su tokom godina jako uticale na poljoprivrednu proizvodnju u Nizozemskoj. Rashodi za istraživanje i razvoj kompanija u toj zemlji, a koje imaju preko 10 zaposlenih, povećali su se za gotovo 11% , a one u agrarnom sektoru porasle su za oko 19% (sa 728 mil. na 864 mil. eura).

Sve je više istraživača koji rade na novim otkrićima koji bi povećali proizvodnju hrane, smanjili njeno bacanje, zaštitili okoliš i uticali na klimatske promjene.

Plutajuća farma: Krave hrane ostacima iz restorana, a one grad opskrbljuju mlijekom

Na primjer, Univerzite Wageningen uzgojio je svoj prvi urod banane koristeći alternativni kompost napravljen od kokosovog treseta i kamene vune. Kompanija Nijsen godišnje od bačene hrane proizvede oko 90.000 tona stočne.

Takođe, zanimljiva inovacija o kojoj smo pisali su plutajuće farme u Rotterdamu, u cijelosti održive jer je u planu krave hraniti ostacima iz lokalnih restorana, a đubrivo koristiti u lokalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. 

Važno je i napomenuti kako ova zemlja trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu po izvozu, odmah iza Sjedinjenih Država. U 2019. godini izvoz je porastao za 8% i iznosio 9,9 milijardi eura.