Na Svjetski dan tla još smo daleko od ciljeva očuvanja ovog temeljnog resursa

Danas obilježavamo Svjetski dan tla, podsjetnik na neprocjenjivu vezu zemlje s našim opstankom. Više od 95% hrane koju konzumiramo dolazi upravo iz tla, što ga čini ključnim resursom za našu budućnost.

Trenutno je oko 33% svjetskog zemljišta degradirano, a s obzirom na potrebu povećanja poljoprivredne proizvodnje za čak 60% do 2050. godine, taj bi postotak mogao dodatno rasti, upozoravaju Ujedinjeni narodi. Njihova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) iznosi još alarmantniju prognozu, te predviđa da bi do tada više od 90% moglo biti pogođeno.

Zbog toga je potrebno hitno poduzeti mjere za obnovu zemljišta, ekosistema i osiguranje prehrambenih potreba sve većeg broja stanovnika, objasnio je univerzitetski profesor i dopisnik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, prof. dr. Hamid Čustović.

Zanemarivanje zdravlja tla imat će sve veće posljedice na poljoprivredu

Kako navodi, postojeći poljoprivredno-prehrambeni proizvodni sistemi doprinose degradaciji okoliša, uključuju krčenje šuma, povećavaju emisije stakleničkih plinova i potiču gubitak bioraznolikosti.

Prema Strategiji EU-a za tlo, više od 60% evropskog je u lošem stanju, izloženo erozijama, zbijanju, zaslanjivanju, zagađenju, gubitku bioraznolikosti i betonizaciji. 

Borba protiv dezertifikacije

Na ovogodišnjoj Konvenciji Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD), koja se održava od 2. do 13. decembra u Saudijskoj Arabiji pod motom "Naša zemlja. Naša budućnost", poseban naglasak bit će na održivoj poljoprivredi.

U sklopu Konvencije obilježit će se i Svjetski dan tla kroz "Dan poljoprivredno-prehrambenih sistema" posvećen promociji otpornijih usjeva, zdravlju tla i očuvanju ekosistema.

Kako navode, fokus je u skladu s ciljevima UNCCD-a i ciljevima održivog razvoja (SDGs), s posebnim naglaskom na transformaciju prehrambenih sistema radi sigurnosti hrane, zaštite prirodnih resursa i izgradnje otporne poljoprivrede.

Ciljevi održivog razvoja

Kako bi se spriječilo daljnje propadanje, do 2030. godine predviđa se intenziviranje borbe protiv dezertifikacije te obnova zemljišta, posebno na područjima pogođenima sušama, poplavama i dezertifikacijom.

Trajno "nestaje" poljoprivredno zemljište: Čupajte nas, zaglibili smo!

Kažu, nastoji se postići svijet u kojem će propadanje biti u potpunosti neutralizirano. Naime, ciljevi neutralnosti degradacije zemljišta (LDN) temelje se na sprječavanju pogoršanja i očuvanje zdravlja tla, primjeni održivih praksi koje pridonose većoj bioraznolikosti te obnovi zemljišta.