Oko 60% evropskog tla je u lošem stanju, a ovogodišnje suše, poplave i ekstremni vremenski uvjeti dodatno su uništili poljoprivredna područja
Ekstremni vremenski uvjeti, potaknuti klimatskim promjenama, devastirali su poljoprivredne površine ove godine. Suše, poplave, tople zime, kasni mrazevi samo su dio pojava s kojima su se borili evropski poljoprivrednici. Na Siciliji su zbog suše stočari bili primorani klati stoku, polja pšenice u Francuskoj postala su močvare, vinogradi u Njemačkoj su se osušili zbog previsoke temperature i nedostatka vode.
Iako šteta zbog septembarskih poplava u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj još uvijek nije procijenjena, Evropska komisija najavila je 10 milijardi eura za obnovu, koristeći sredstva iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i Evropskog fonda solidarnosti (EUSF), prenosi Politico. No, zabrinjavajuće je da se degradacija tla gotovo ne spominje kao uzrok ili cilj obnove, ističe agrarni ekonomist i poljoprivrednik Benedikt Bösel iz Brandenburga, Njemačka.
"Dogodio se ogroman broj poplava koje su izravno povezane s ignoriranjem činjenice da je tlo nešto što upija i pohranjuje vodu", rekao je Bösel čija su pšenica, kukuruz, raž i pir uvenuli pod nedavnim neuobičajenim vrućinama. "Ako proizvodite na način da zanemarite tu sposobnost, tada dobivate upravo ovo", komentirao je.
Zanemarivanje zdravlja tla djelomično je razumljivo jer se njegov gornji sloj obnavlja vrlo sporo te su potrebna desetljeća za formiranje samo jednog centimetra. Zbog toga je za njegovu obnovu teško usmjeriti hitnu pomoć nakon ovakvih kriznih situacija.
S druge strane, uvođenje dugoročnih mjera za poboljšanje njegove kvalitete, poput smanjenja upotrebe pesticida, uzgoj cvjetnih traka, pokrovnih usjeva, sadnja živica je često politički osjetljivo pitanje. Kreatori politika nerado povećavaju poticaje za takve promjene jer one ne nailaze na razumijevanje samih poljoprivrednika, što dodatno otežava njihovo provođenje.
Prema Strategiji EU-a za tlo, oko 60% europskog je u nezdravom stanju, izloženo različitim procesima degradacije, uključujući eroziju, zbijanje, zaslanjivanje, zagađenje, gubitak bioraznolikosti i betonizaciju.
Prema izvještaju Politica, uklanjanje gornjeg sloja tla, najbogatijeg organskim materijalima, značajno narušava izmjene hranjivih tvari i vode, čime se smanjuje njegova plodnost. Bioraznolikost tla ima ključnu ulogu u opskrbi usjeva hranjivim tvarima, dok njegovo zbijanje ograničava rast korijena i smanjuje sposobnost za infiltraciju vode.
Stručnjak Evropske komisije koji je želio ostati anoniman istaknuo je da sve to direktno utječe na poljoprivrednu produktivnost, a posljedično i na prehrambeni sistem i sigurnost hrane. Zdravo tlo ključno je za dobre prinose, što potvrđuje i njihov ovogodišnji pad, posebno u Francuskoj, gdje je proizvodnja pšenice pala na najniži nivo u posljednjih 40 godina.
Evropska agencija za okoliš je u svojoj procjeni klimatskih rizika iz marta prepoznala zdravlje tla kao "značajan" rizik kojega treba što hitnije rješavati.
Predviđa se velika vjerovatnost pogoršanja erozije i suše u idućih 15 godina te srednja vjerovatnost propadanja tla koje bi do 2100. moglo uzrokovati značajne lančane reakcije u proizvodnji hrane, snabdijevanju vodom i bioraznolikosti.
Prema Böselu, jasno je da sadašnja politika prehrambeno-poljoprivrednog sektora samo pogoršava situaciju. "Nema budućnosti u kojoj možemo nastaviti kao dosad", zaključio je.
Tagovi
Autor