Sjedinjene Američke Države već decenijama prednjače u svjetskoj proizvodnji kukuruza, koji predstavlja okosnicu stočarske proizvodnje, prehrambene industrije i sektora obnovljivih izvora energije.
"...take me to Golden Gate, I will assimilate..." rijetko ko da u zadnjih mjesec dana nije čuo stih sada već svjetski poznate pjesme "U.S.A" benda Dubioza kolektiv. I kao da se obistinilo, eto ti Zmajeva u San Francisko na megan još jednoj agro sili Sjedinjenim Američkim Državama.
Nemoguće je napraviti bilo kakvu usporedbu sa BiH koja nema stanovnika koliko Amerika ima registrovanih poljoprivrednika, ali evo nekoliko zanimljivosti o državi koji ima više od 160 miliona hektara površina obradivog zemljišta. Dodamo li tome i livade, pašnjake, šume i ostala područja u sklopu farmi, brojka ide preko 350 miliona ha.
Američki stočni fond broji gotovo 87 miliona goveda - kada bi se taj broj rasporedio na stanovnike BiH, svaki bi imao oko 25 grla (sigurno i više, jer se vodimo podacima popisa iz 2013., a nas je od tada dosta manje).
Vrijednost njihove poljoprivredne proizvodnje premašuje 500 milijardi američkih dolara godišnje. Kukuruz je temelj i osnova američke poljoprivrede, a pod ovom kulturom se nalazi 36 miliona ha, što je površina gotovo jednaka ukupnoj teritoriji Njemačke. Zahvaljujući izuzetno plodnim ravnicama Srednjeg zapada, naprednoj mehanizaciji i preciznoj poljoprivredi, Sjedinjene Američke Države već decenijama prednjače u svjetskoj proizvodnji kukuruza, koji predstavlja okosnicu stočarske proizvodnje, prehrambene industrije i sektora obnovljivih izvora energije.
Prema procjeni USDA, lani su proizveli oko 400 miliona tona kukuruza, a u tim okvirima se generalno kreće njihova godišnje proizvodnja, što ih svrstava na prvo mjesto svjetske proizvodnje, bez konkurencije.
U vrhu svjetske liste, su i po proizvodnji sirka, badema, pistacija, brusnica i oraha. Naime, 80% svjetskih badema dolazi iz jedne američke savezne države - Kalifornije, a gotovo svaki drugi kilogram pistacija u svijetu dolazi iz SAD-a ili Irana, pri čemu SAD posljednjih godina često prednjače.
Kada je fudbal upitanju, e to je već upitno, kako preskočiti Zmajeve i proći dalje.
Stočarska proizvodnja predstavlja najvrjedniji segment američke poljoprivrede. Prihodi od prodaje stoke, mlijeka, peradi i jaja čine više od polovine ukupne vrijednosti američke poljoprivredne proizvodnje, a govedarstvo je pojedinačno najvažnija poljoprivredna grana u zemlji sa najznačajnijim izvoznim proizvodom govedinom.
Prema zvaničnim podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) i njegovog statističkog servisa NASS, stanje stočnog fonda u SAD-u je približno sljedeće:
Nekoliko je činjenica zašto je američko stočarstvo među najrazvijenijim u svijetu, a u prilog tome idu prije svega značajne površine pod kukuruzom i sojom, vlastita stočna hrana, visok nivo mehanizacije i automatizacije, genetska selekcija i visok nivo digitalnog upravljanja farmama.
Slično je i sa fudbalskom reprezentacijom, jako veliki novci su uloženi u infrastrukturu, omladinske selekcije i naročito moderne tehnologije kao što je GPS praćenje igrača, analiza parametara, nutricionistički programi, sportska psihologija i analitika. Ali sve to pada u vodu, kada Džeko i ekipa golobradih mladića istrči na teren Bay Area stadiona u San Francisku, u četvrtak, 2. jula, u 2 sata ujutro po srednjoevropskom vremenu.
Paradoks američke poljoprivrede je da je zemlja istovremeno jedan od najvećih svjetskih izvoznika kukuruza, soje, pšenice, pamuka i mesa, ali i jedan od najvećih svjetskih uvoznika voća, povrća, kafe i kakaa.
Razlog nije nedostatak proizvodnih kapaciteta, već kombinacija klimatskih ograničenja, promijenjenih prehrambenih navika i zahtjeva potrošača da svježi proizvodi budu dostupni tokom cijele godine. Vrijednost poljoprivrednog uvoza posljednjih godina premašuje vrijednost izvoza, pa zemlja bilježi poljoprivredni trgovinski deficit.
Za razliku od naših domaćih programa poticajnih mjera, gdje se veliki dio podrški isplaćuje po površini, ostvarenim prinosima ili grlu stoke, američki sistem više štiti prihod farmera nego samu proizvodnju. Najveći dio sredstava usmjerava se na: program zaštite prihoda kada cijene kukuruza, soje, pšenice i drugih kultura padnu ispod referentnog nivoa; naknade za štete uzrokovane sušama, poplavama, uraganima i drugim prirodnim nepogodama, konzervacijske programe, kojima se finansira zaštita zemljišta, vode i okoliša, subvencionisanje osiguranja usjeva, koje predstavlja jedan od najvažnijih oblika podrške američkim farmerima, te su kroz ovakav sistem u protekloj godini američki poljoprivrednici ostvarili poticaje od države u iznosu od preko 52 milijarde KM.
Često imaju uzrečicu, pa američki farmer kaže: "Make hay while the sun shines" ili na našem prevedeno: "Iskoristi priliku dok traje".
Ukratko o Sjedinjenim Američkim Državama, a onda slijedi Belgija ili Senegal, ili kako bi stub odbrane BiH, Tarik Muharemović rekao: "...nama je svjedeno ko god!"
"Naslovna fotografija: Shutterstock/Bob Pool/Vitalii Stock/Ningaloo.gg
Tagovi
Autor