Sinovi pustinje protiv Zmajeva: Hrana iz pijeska, voda iz mora

Katar je država na Arapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji, koja se prostire na 11.581 km². Zbog nepovoljnih klimatskih uslova poljoprivreda je slabo razvijena, a najznačajniji je uzgoj hurmi. S druge strane Bosna i Hercegovina se prostire na oko 51.200 km². Zbog planinskog reljefa i raznolike klime, poljoprivreda je raznovrsnija, a najvažnije grane su stočarstvo, ratarstvo i voćarstvo, uz izraženu tradiciju proizvodnje mlijeka, mesa i sezonskog voća.

Porediti dva totalno različita poljoprivredna koncepta između BiH i Katra, dosta je nezahvalno, baš kao i prognozirati rezultat večerašnjeg duela dvije fudbalske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu - "Sinovi pustinje" protiv "Zmajeva" igraju od 21 sat po našem vremenu.

Katar je u prvom kolu igrao protiv Švicarske kojoj je gle slučajnosti tada odbrana bila kao i sir, šuplja, te je gol u sudijskoj nadoknadi rasplamsao snove o prolasku grupne faze. Isto sanjaju i Zmajevi, pa će u Seattle (SAD) sve "grojeti" od borbe i žara.

Surovi i idealni uvjeti

Oko 50°C u haldu, bez kiše, bez vode, rijeka, jezera, obradivog zemljišta, samo pijesak i vrlo česte pješane oluje su uvjeti koje niti jedna poljoprivredna kultura ne može da podnese i u njima opstane. Sa druge strane nepregledni pašnjaci, livade, oranice, izobilje kiše, rijeka, jezera i umjerena kontinentalna do mediteranska klima su uvjeti gdje bi poljoprivreda trebala da "cvate".

Ekstremni i skoro nikakvi uvjeti za poljoprivredu u Katru, i gotovo idealni u BiH, iz čega proizilazi nevjerovatno i samo na prvu, nelogično pitanje: Kako Katar u sred pustinje ima veći prinos paradajza od skoro 500 tona po hektaru, od BiH sa prinosom do 100 tona po hektaru!?

Dva različita koncepta

Resursi na koje se oslanja poljoprivreda Bosne i Hercegovine su rijeke, kiša i plodna zemlja, dok je Katar primjer poljoprivrede koju pokreću nauka, tehnologija i kapital, te se odgovor na gore postavljeno pitanje sam nameće, jedna zemlja proizvodi hranu zahvaljujući prirodi, druga zahvaljujući inovacijama i ulaganju.

Bosna i Hercegovina ima ono što Katar nema - vodu i zemlju, a oni ima ono što u nama često nedostaje - tehnologija i ogromna investicijska ulaganja. Koncept koji se zasniva na tome i ima cilj da proizvede što više hrane, na što manjoj površini. Kako?

Ako nemaš optimalne uvjete za razvoj poljoprivrede, napravi ih, a upravo su to implementirali u Kataru. Uzgoj povrća u zaštičenom prostoru, pod plastenicima/staklenicima sa kontroliralnim uvjetima i sistemom uzgoja preko hidroponije pokazao se kao uspješan model. Tako da danas u sred pustinje razvija se najveći projekat iz ovog segmenta uzgoja povrća Al Waha Farm sa oko 80.000 m² hidroponskih plastenika.

Farma proizvodi krastavce i drugo povrće tokom 9 do 10 mjeseci godišnje koristeći uzgoj bez zemljišta, odnosno hidroponiju gdje korijen raste u vodi obogaćenoj hranivima. Katar trenutno ima 11.800 instaliranih plastenika sa sistemom hidroponije, ventilacijom, sistemima za hlađenje i zasjenjavanje.

Zanimljivosti iz katarskog poljoprivrednog sektora:

• Raspolaže sa svega 21.000 ha obradivog zemljišta, što predstavlja manje od 2% ukupne teritorije.
• Domaća proizvodnja povrća dostigla je više od 110.000 tona godišnje.
• U 2025. godini proizveli su oko 24.000 tona hurmi.
• Godišnja proizvodnja meda iznosi oko 21.600 kg.
• Uvezu između 3,5 i 4 milijarde dolara hrane godišnje, pri čemu najviše žitarice, voće i povrće te meso i mliječne proizvode.

Utrke deva popularnije od fudbala

U Kataru ima više od 100.000 deva, a desetine hiljada koriste se za tradicionalne utrke što se smatra kao dio nacionalne kulture. Stoga to nije samo dio uzgoja i poljoprivredne grane, već dio nacionalnog identiteta, tradicije i prestiža.

Šampionske trkačke deve dostižu i vrtoglave vrijednosti i do 2 miliona KM. Možda su na terenu i stazi i zaista tako brze, ipak vjerovat ćemo da su Zmajevi brži, i da će svoj let nastaviti u drugi krug Mundijala, a onda je pred nama opet jedna velika poljoprivredna velesila. U nadi za dobar i pozitivan rezultat večeras, onda čekamo zanimljivosti o američkoj poljoprivredi i ko zna možda ovaj serijal članaka potraje i do osminefinala.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/Kiri Photography/Sanjay JS}