Ministri: Povisili naknadu kad izvozimo najviše voća i povrća

Održan je sastanak resornih ministara iz regiona koji su raspravili situaciju vezanu uz Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima u Republici Hrvatskoj.

Srbija je još za vikend uvela rigorozne protumjere te hrvatskim proizvodima stopirala izvoz u Srbiju.

Hrvatskim proizvodima stopiran izvoz u Srbiju

Ministri vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ekonomije ili poljoprivrede Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne Gore zatražili su reakciju Evropske komisije i Svjetske trgovinske organizacije zbog diskriminacijskih mjera Hrvatske protiv izvoznika poljoprivrednih proizvoda iz ovih zemalja.

Hrvatska prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

Njima, kao i službenom Zagrebu, upućeni su i zajednički zaključci u kojima se, između ostalog, navodi da je Hrvatska novim pravilnikom o kontroli voća i povrća, kojim je određena cijena od 2.000 kuna po vrsti voća i povrća koje se uvozi u tu zemlju i koja je do sad iznosila 90 kuna, direktno prekršila kako Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju tako i pravila WTO-a, navodi faktor.

Srbija je kao kontramjeru već pooštrila kontrolu proizvoda koji se uvoze iz Hrvatske dok se u BiH vode konzultacije o mogućim mjerama. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović je naglasio da o tome već razgovara s direktorom nadležnih agencija.

Hrvatska uvozi bh maline, a ne iz Trinidada i Tobaga

"Naknada za fitosanitarnu kontrolu za hrvatske proizvođače je ostala, ista dok će naknadu višu od 500 maraka po vrsti voća i povrća plaćati samo uvoznici. Budući da Hrvatska uvozi 70 posto voća i povrća uglavnom iz ovih zemalja, a iz drugih zemalja je taj uvoz skoro zanemariv, smatramo to direktnim udarom na proizvođače iz naših zemalja. Hrvatska ne uvozi maline iz Trinidada i Tobaga, već iz Srbije i BiH", naglasio je Šarović.

Kazao je da su odmah nakon sastanka kontaktirali hrvatskog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića od kojeg je zatražen hitan sastanak u Podgorici do kraja ove sedmice. Od Hrvatske je zatraženo da ukine ove mjere, koje zemlje regije smatraju protekcionističkim, a od toga će ovisiti i budući koraci kako BiH tako i drugih zemalja regije.

Problem je visina naknade

"Cijena fitosanitarnih kontrola treba odgovarati stvarnim, prosječnim cijenama u Evropskoj uniji i regiji", istaknuo je Šarović i dodao da je o ovome obaviještena Evropska komisija, a da će Crna Gora i Makedonija, kao članice WTO-a, obavijestiti Svjetsku trgovinsku organizaciju o ovom potezu Hrvatske. Dogovoreno je i da će se mjesečno održavati slični sastanci resornih ministara, a prvi je već okvirno dogovoren za septembar u Skoplju.

Dragica Sekulić, crnogorska ministrica ekonomije, zahvalila se ministru Šaroviću na brzoj reakciji i organiziranju sastanka u Sarajevu. I ona je kazala kako je problem visina naknada čime se u neravnopravan položaj dovode izvoznici iz regije.

Sada se najviše izvozi lubenice, breskve i grožđa

"Vjerujemo da će kolege iz Hrvatske povući odredbe tog pravilnika i da neće doći do kontramjera", kazala je Sekulić. Ona je naglasila da je važan i trenutak kad se sve ovo dešava budući da je u ovom periodu najveći izvoz lubenice, breskve i grožđa u Hrvatsku.

Makedonski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ljupčo Nikolovski je kazao da je ta zemlja već poslala protestnu diplomatsku notu Zagrebu naglasivši da je Hrvatska ove mjere uvela baš ljeti kad makedonski proizvođači izvoze najviše proizvoda.

Obrazloženja im ne stoje

Rasim Ljajić, srbijanski ministar trgovine, turizma i telekomunikacija, podsjetio je da je u posljednje tri sedmice otkako je uvela taj pravilnik Hrvatska imala tri objašnjenja i da nijedno od njih nije tačno.

"Prvo su rekli da je to usklađivanje cijena sa onima u EU. Ona je u Njemačkoj 22 eura i 30 eurocenti za svaku sljedeću tonu. U Velikoj Britaniji je 41 euro, ali po satu što znači da za sat mogu proći dva kamiona sa po 25 tona. Hrvatska je uz to uvela naknadu od 2.000 kuna po vrsti voća i povrća. Na to sve, naknada se plaća i kod izvoza u treće zemlje preko teritorije Hrvatske. Kad smo im rekli da njihov argument nije tačan, onda su rekli da žele zaštititi potrošače. To bi bilo prihvatljivo da ista taksa vrijedi i za hrvatske proizvođače", naglasio je Ljajić.

Dodao je da je Hrvatska jučer ponudila i treće obrazloženje da to nije mjera protiv zemalja regije, već da se ona odnosi na 164 "treće" zemlje. Hrvatska iz ove četiri zemlje uvozi 70 posto, a iz Azije osam posto voća i povrća, dodao je Ljajić.

Naglasio je da "Srbija ne želi trgovinski rat, ali ćemo biti prinuđeni poduzeti kontramjere ako se ovo ne riješi tokom sedmice".

Šarović je naglasio i da hrvatska na dnevnoj bazi izvozi u BiH oko 1.200 tona voća i povrća, a da u drugom smjeru ide oko 20 posto te količine.

Foto: Pixabay/BarbaBELLE