Ministar Košarac odgovorio na zahtjev mljekara za uvođenje carinskih kvota

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Staša Košarac, odgovorio je na zahtjev četiri udruženja poljoprivrednih proizvođača kojim je zatraženo hitno pokretanje postupka i uvođenje zaštitnih mjera na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, odnosno uvođenje zaštitne carinske stope i količinskih ograničenja - carinskih kvota.

Zahtjev su krajem septembra na adresu ministra uputili Udruženje poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, Udruženje proizvođača mlijeka "Mljekari Tuzlanskog kantona", Udruženje poljoprivrednika Zeničko-dobojskog kantona, Udruženje poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona.

Bh. mljekari zatražili prelevmane i carinske kvote na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina

U svom odgovoru je naveo da odluka o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, utvrđuje uslove i postupke za uvođenje vanjskotrgovinskih mjera zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza robe, ukoliko se utvrdi da se roba uvozi u toliko povećanim količinama, bilo u apsolutnom ili relativnom iznosu u odnosu na domaću proizvodnju i pod takvim uslovima, pod kojima se nanosi ili prijeti opasnost nanošenja ozbiljne štete domaćoj proizvodnji.

Prijedlog može, ali...

Shodno tome, dodao je, domaći proizvođači mogu podnijeti prijedlog ovom Ministarstvu za pokretanje prethodnog postupka po proceduri u kojoj je neophodno nedvosmisleno dokazati da je bilo prekomjernog uvoza i da je isti nanio ozbiljnu štetu ili prijeti da nanese ozbiljnu štetu domaćoj proizvodnji.

"Napominjemo da pri tome treba imati u vidu i praksu, odnosno uobičajena pravila Svjetske trgovinske organizacije, prema kojima se u dokazivanju ozbiljne štete i postojanja direktne uzročne veze između povećanog uvoza i ozbiljne štete u domaćoj proizvodnji trebaju uzeti mjerljivi faktori koji se odnose na proizvod, i to za period 3-4 godine", stoji u odgovoru koji potpisuje Košarac, a u koji je Agroklub imao uvid.

Kad trud i znoj izgube računicu: Jošići prodaju krave i odlaze na sezonski rad u Austriju

U tom smislu, dodao je, ocjena da se radi o prekomjernom uvozu može se dati u slučaju kada je uvoz u tekućoj, u odnosu na prosjek prethodne tri godine, izražen količinskim jedinicama, veći za 25% ili više.

Je li zahtjev uopće pročitan?

Potom se osvrnuo i na odluku o postupku i načinu utvrđivanja antidampinške i kompenzatorne dadžbine, koja propisuje postupak i način utvrđivanja postojanja dampinškog i subvencioniranog uvoza, znatne štete koju prouzrokuje takav uvoz domaćoj proizvodnji, te propisan način uvođenja zaštitnih mjera u vidu antidampinške i kompenzatorne dadžbine.

"Zahtjev za pokretanje ispitnog postupka treba biti podnesen od strane proizvođača čiji obim proizvodnje istih ili sličnih proizvoda iznosi više od 50% ukupne proizvodnje istog ili sličnog proizvoda u Bosni i Hercegovini", obrazloženo je u odgovoru

Ova konstatacija je posebno zanimljiva iz razloga što su inicijativu uputila četiri udruženja, sa čijeg područja djelovanja se proizvodi, kako su naveli, oko 68% proizvodnje svježeg sirovog mlijeka u Bosni i Hercegovini, odnosno 209 miliona litara. Iz tog razloga, predstavnici udruženja se pitaju je li njihov zahtjev uopće pročitan s pažnjom.

Zahtjev dopuniti podacima i dokazima

Pozivajući se na članove Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom i CEFTA-e, navode kako se uvođenje posebnih zaštitnih mjera predviđa ako se prethodno provede istraga kojom će se dokazati da su uslovi za njihovo uvođenje ispunjeni.

On je naveo da su proizvođači dostavili odnose se na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz tarifnih glava 0401-0406 i to samo za 2025. godinu i 8 mjeseci 2026. godine, te da bi Ministarstvo moglo razmatrati pokretanje postupka za uvođenje mjera vanjskotrgovinske zaštite domaće proizvodnje, "potrebno je da svoj zahtjev dopunite podacima i dokazima, i to razvrstane po svakoj pojedinačnoj tarifnoj oznaci (8-10 cifara) kako bi se precizno utvrdilo na koje se tačno proizvode poremećaj odnosi i to za odgovarajući višegodišnji period (3-4 godine)", precizirano je odgovoru MVTiEO, u kojem navode i kako smatraju korisnim da se ova problematika razmotri i u okviru Odbora proizvođača, prerađivača i prometnika mlijeka i mliječnih prerađevina pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo u konačnici zaključuje da na osnovu dostavljenih podataka nije moguće utvrditi ispunjenost međunarodnih sporazuma, te je potrebno da predmetni zahtjev dopune te ih upute putem nadležnih entitetskih institucija.

^{*Naslovna fotografija: Selma Mujić/Instagram/Staša Košarac}

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor