Bh. mljekari zatražili prelevmane i carinske kvote na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina

Proizvođači mlijeka u Bosni i Hercegovini zatražili su hitno pokretanje postupka i uvođenje zaštitnih mjera (prelevmana i carinskih kvota) na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina (tarifne glave 0401–0406). Zahtjev su uputili Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

U svom dopisu su naveli da se domaći mljekarski sektor nalazi pred potpunim kolapsom uzrokovanim nekontrolisanim i prekomjernim uvozom mliječnih proizvoda po izuzetno niskim, ekonomski neopravdanim cijenama.

"Zvanični podaci UINO o uvozu za prvih osam mjeseci 2026. godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, jasno ukazuju na destruktivan trend koji direktno uništava domaće proizvođače mlijeka, ali i prerađivački sektor", istaknuli su.

Ekonomska kalkulacija

Analizom uvoza za period januar–avgust (2025. naspram 2026. godine) utvrđen je kvantitativni rast uvoza, finansijski pad i dampinški pritisak te pad uvoznih cijena.

Ukupan uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u prvih 8 mjeseci ove godine iznosio je 33.345.017 kg, što predstavlja fizičko povećanje uvoza za 55.676 kg u odnosu na isti period 2025. (33.289.341 kg). Kako navode, iako je količina uvezenog mlijeka porasla, ukupna vrijednost uvoza je drastično pala sa 172.049.521 KM lani na 159.701.041 KM u 2026. godini.

Prosječna uvozna cijena po kilogramu mliječnih proizvoda u 2025. je iznosila 5,17 KM, dok je u ovoj godini pala na 4,79 KM, što je pad od 7,33% na ukupnu masu robe.

Ima li BiH pravo da zaštiti svoju proizvodnju?

Pad je, napominju proizvođači, još izraženiji kod sireva, gdje uvoznici plasiraju viškove sa evropskog tržišta po cijenama koje su ispod proizvođačkih u BiH i ispod cijena sireva koje BiH izvozi.

"Iako je prosječna cijena plaćena za litar mlijeka u zemljama, najčešće ne odgovara onoj stvarnoj vrijednosti sireva koji uvozimo, a koji je proizveden u tim zemljama. To jeste ta cijena konačnog proizvoda je nelogično niža, od očekivane, a na osnovu potrebe mijeka za proizvodnju kg proizvoda", tvrde u svom dopisu, navodeći da je u prvih osam mjeseci ove godine cijena uvoznog sira košta oko 8 KM/kg, a bh. koji se izvozi 11,27 KM/kg.

Direktne posljedice po domaće proizvođače

Pritisak jeftine uvozne robe, naglasili su, direktno se prelio na leđa primarnih proizvođača - mljekara u Bosni i Hercegovini. Uslijed prezasićenosti tržišta uvoznim prerađevinama, domaće mljekare su bile primorane da smanje otkup i pritisnu primarne proizvođače.

"U pojedinim slučajevima došlo je i do potpunog prekidanja otkupa svježeg sirovog mlijeka", podsjećaju proizvođači u svom dopisu, navodeći da je prema procjenama udruženja, u određenim momentima u skladištima prerađivača bilo je i preko 30% skladišnih viškova.

Razlika između otkupne i spot cijene: Zašto uvozno mlijeko na polici košta manje od sirovog?

Kao direktna posljedica ovog poremećaja, u posljednjih osam mjeseci došlo je do pada otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka u BiH za čak 30% u većem dijelu zemlje. Navode i da je pri trenutnim cijenama stočne hrane, a posebno energenata i đubriva pred jesenju sjetvu, aktuelna otkupna cijena svježeg sirovog mlijeka je daleko ispod praga rentabilnosti. Pa mljekari često kažu, da rade samo da plate gorivo.

"Mljekari u posljednjih desetak mjeseci Bosni i Hercegovini masovno gase farme, kolju muzna grla i trajno prekidaju proizvodnju, što će imati nesagledive posljedice po prehrambenu nezavisnost zemlje. A bojimo se da će ovo biti okidač za dalji odliv stanovništva i potpuno pražnjenje seoskih područja", upozorili su,

Prijedlog mjera

S ciljem zaustavljanja daljeg propadanja i stabilizacije domaćeg tržišta, od Vijeća ministara BiH zahtijevaju da hitno usvoji:

• Uvođenje zaštitne carinske stope na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz tarifnih glava 0401–0406 u iznosu od 0,38 KM do 3,19 KM po kilogramu (zavisno od kategorije proizvoda). Sredstva prikupljena u ove namjene, trebaju da se po ustaljenom načinu raspodijele prihoda preusmjere u proizvodnju, od čega 30% u investicije za adaptaciju na klimatske promjene, 30% za preradu mlijeka i 40% direktna podrška proizvodnji – kroz povećanje premije po litru proizvedenog mlijeka.
• Uvođenje količinskih ograničenja – carinskih kvota za pojedine kontigente mliječnih prerađevina na bazi trogodišnjeg prosjeka, čime bi se ograničile prekomjerne količine koje ulaze bez ikakve kontrole.

Predstavnici udruženja mljekara, pojasnili su i da Bosna i Hercegovina ima puno zakonsko pravo i obavezu prema međunarodnim sporazumima (uključujući i prelazne odredbe SSP-a i CEFTA-e) da aktivira zaštitne mehanizme u situacijama kada uvoz prijeti da nanese ozbiljnu štetu domaćoj industriji.

"Informacije sa terena, su neoboriv dokaz da je ta šteta već nastupila i da svakim danom poprima veće razmjere", poručuju.

Mladi farmer iz Laktaša smanjuje proizvodnju: Prodaje krave da zatvori dugove

Inicijativu su uputila četiri udruženja (Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, Udruženje proizvođača mlijeka "Mljekari TK", Udruženje proizvođača mlijeka i mesa SBK i Udruženje poljoprivrednika u ZDK), sa čijeg područja djelovanja se proizvodi oko 68% proizvodnje svježeg sirovog mlijeka u Bosni i Hercegovini, odnosno 209 miliona litara, uz napomenu da očekuju hitno zakazivanje sastanka i pokretanje procedure zaštite.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor