Ima li BiH pravo da zaštiti svoju proizvodnju?

Već godinama se poljoprivrednici, ali i druge struke prebacuju loptom, tamo-ovamo, sa predstavnicima vlasti o tome, može li se uvesti zaštita domaće proizvodnje ili ne?! Iz vlasti obično kažu da ne može, ovi drugi, koji rade da bi ovi prvi imali platu, kažu da može.

Uglavnom najčešće se završi, da oni koji bi trebali raditi u korist svoje privrede, poljoprivrede, rade u korist tuđe. Ali "deru" platu sa leđa ovih svojih, za čije interese ne rade. A možda je upravo sada vrijeme - kada svi na svijetu jedni drugima pucaju razne penale, carine, vancarinske barijere, kada je svaki mogući međunarodni sporazum srušen, kada ne postoji UN, GATT, STO.... Kada svi govore "moje na prvom mjestu" u svjetskoj trgovini, Bosna i Hercegovina govori "vaše" na prvom mjestu - i vaša voda, i vaš čelik, i vaša hrana, i vaši kamioni i sve vaše, ništa naše.

A šta kažu knjige?

Spoljnotrgovinsko poslovanje je pravno uređeno Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici i na njemu zasnovanih Odluke o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza i Odluke o postupku i načinu utvrđivanja antidampinške i kompenzatorne dažbine^. Za sprovođenje ovog Zakona nadležni su Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i Savjet ministara BiH.

Odlukom o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, utvrđeni su uslovi i postupci za uvođenje spoljnotrgovinskih mjera zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza robe, ukoliko se utvrdi da se ona uvozi u toliko povećanim količinama, bilo u apsolutnom ili relativnom iznosu u odnosu na domaću proizvodnju i pod takvim uslovima, pod kojima se nanosi ili prijeti opasnost od nanošenja ozbiljne štete domaćoj proizvodnji. Shodno tome, domaći proizvođači (oni čiji zajednički obim proizvodnje istih ili sličnih proizvoda unutar BiH predstavlja veći dio domaće proizvodnje) mogu ovom Ministarstvu podnijeti prijedlog za pokretanje prethodnog postupka po proceduri u kojoj je neophodno, prema kriterijima, tačno propisanim, činjenicama i pokazateljima nedvosmisleno dokazati da je bilo prekomjernog uvoza i da je on izvršen pod takvim uslovima da je prouzrokovao ozbiljnu štetu ili prijeti da nanese još ozbiljnu štetu domaćoj proizvodnji.

Odlukom o postupku i načinu utvrđivanja antidampinške i kompenzatorne dažbine je propisan postupak i način utvrđivanja postojanja dampinškog i subvencioniranog uvoza, znatne štete koju prouzrokuje takav uvoz domaćoj proizvodnji iste ili slične robe i uvođenje zaštitnih mjera. Zahtjev za propisivanje antidampiške, odnosno kompenzatorne dažbine treba biti podnesen od strane proizvođača čiji obim proizvodnje istih ili sličnih proizvoda iznosi više od 50% ukupne proizvodnje istog ili sličnog proizvoda u BiH.

Imajući u vidu navedene propise, uvođenje spoljnotrgovinskih mjera zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog, dampinškog i subvencionisanog uvoza moguće je tek nakon što ovo Ministarstvo provede tačno propisanu proceduru i na bazi prikupljenih podataka i dokaza nedvosmisleno utvrdi postojanje direktne uzročne veze između prekomjernog uvoza, dampinškog i subvencioniranog uvoza i štete koju je takav uvoz nanio domaćoj proizvodnji. Tek tada može pripremiti izvještaj s nalazom o stanju domaće proizvodnje i uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih ministarstava entiteta i Spoljnotrgovinske komore BiH, dostaviti ga Savjetu ministara BiH na odlučivanje i eventualno uvođenje zaštitnih mjera.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

Član 30. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju definira da bez obzira na ostale odredbe, te s obzirom na naročitu osjetljivost tržišta poljoprivrednih i ribljih proizvoda, ukoliko uvoz proizvoda porijeklom iz jedne strane, koji su predmet koncesija odobrenih na osnovu čl. 25. do 28. (Prerađeni poljoprivredni proizvodi, Poljoprivredni proizvodi, Ribe i riblji proizvodi), prouzrokuje ozbiljan poremećaj tržištâ ili njenih domaćih regulatornih mehanizama druge strane, obje strane odmah će početi konsultacije radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja. U očekivanju takvog rješenja, pogođena strana može preduzeti odgovarajuće mjere koje bude smatrala potrebnim.

Također, član 38. koji se odnosi na damping i subvencije, precizira da Nijedna od odredbi ovog sporazuma ne sprečava bilo koju stranu da preduzima zaštitne trgovinske mjere. Dalje je definirano da ako jedna od strana smatra da u trgovini s drugom stranom dolazi do dampinga i/ili subvencioniranja koje podliježe kompenzacionim mjerama, ta strana može preduzeti odgovarajuće mjere protiv takve prakse u skladu sa Sporazumom WTO-a o provođenju člana VI. GATT-a 1994. ili sa Sporazumom WTO-a o subvencijama i kompenzacionim mjerama, te s odgovarajućim domaćim zakonodavstvom.

Agrosektor u BiH najveći gubitaš: U uvozu prednjače meso i mesni proizvodi

Zatim, opšta zaštitna klauzula (Član 39.), precizira da će se u odnosima između strana primjenjivati odredbe člana XIX. GATT-a 1994. i Sporazuma СTO-a o zaštitnim mjerama. No, bez obzira na to, kad se neki proizvod jedne strane uvozi na teritoriju druge u tako povećanim količinama i pod takvim uslovima da prouzrokuje ili prijeti da prouzrokuje: ozbiljnu štetu domaćoj industriji sličnih ili direktno konkurentnih proizvoda na teritoriji strane uvoznice ili ozbiljne poremećaje u bilo kojem sektoru privrede ili teškoće koje bi mogle izazvati ozbiljno pogoršanje ekonomske situacije u nekoj regiji strane uvoznice, uvoznica može preduzeti odgovarajuće bilateralne zaštitne mjere.

Bilateralne zaštitne mjere usmjerene na uvoz iz druge strane neće prevazilaziti mjere neophodne za rješavanje problema do kojih je došlo primjenom ovog sporazuma. Usvojene zaštitne mjere trebalo bi da se sastoje od suspenzije povećanja ili smanjenja margina povlastica predviđenih ovim sporazumom za odnosni proizvod, do maksimalnog limita koji odgovara polaznoj carini. Takve mjere sadržavat će jasne elemente koji postepeno vode njihovom ukidanju najkasnije do kraja utvrđenog perioda i neće se preduzimati na period duži od dvije godine.

U krajnje izuzetnim okolnostima, mjere mogu biti produžene za dodatni period od najviše dvije godine. Nijedna bilateralna zaštitna mjera neće se primjenjivati na uvoz proizvoda koji je prethodno bio predmet takve mjere, najmanje četiri godine od isteka mjere.

U navedenim slučajevima, prije preduzimanja mjera, Zajednica će sa svoje strane ili Bosna i Hercegovina sa svoje, zavisno od slučaja, što je moguće prije, dostaviti Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje sve relevantne informacije potrebne za temeljito ispitivanje situacije, radi pronalaženja rješenja prihvatljivog za obje strane.

Dalje je navedeno da ako Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ili strana izvoznica ne donese odluku kojom se otklanjaju problemi, ili ako se ne postigne drugo zadovoljavajuće rješenje u roku od 30 dana od dana upućivanja predmeta, strana uvoznica može usvojiti odgovarajuće mjere radi rješavanja problema. Prilikom odabira zaštitnih mjera, prednost se mora dati mjerama koje najmanje remete funkcioniranje aranžmana utvrđenih u ovom sporazumu. Takođe, kada vanredne i kritične okolnosti koje zahtijevaju trenutno djelovanje onemogućavaju prethodno obavještavanje ili razmatranje, kao što može biti slučaj, strana u pitanju može, odmah primjenjivati privremene mjere koje su potrebne za rješavanje te situacije i o tome će odmah obavijestiti drugu stranu.

U slučaju da Zajednica ili Bosna i Hercegovina uvoz proizvoda, koji bi mogao izazvati teškoće iz ovog člana, podvrgne administrativnom postupku čija je svrha brzo pribavljanje informacija o kretanju trgovinskih tokova, o tome će obavijestiti drugu stranu.

Sporazum o slobodnoj trgovini

Opšte zaštitne mjere (Član 23) Sporazuma o slobodnoj trgovini srednje Evrope (CEFTA), definiraju da strana uvoznica može preduzeti odgovarajuće bilateralne zaštitne mjere kada se bilo koji proizvod uvozi u tako povećanim količinama i pod takvim uslovima da prouzrokuje ili prijeti uzrokovanjem:

• ozbiljne štete domaćim proizvođačima sličnih ili direktno konkurentnih proizvoda na teritoriji Strane uvoznice, ili
• ozbiljnih poremećaja u bilo kojem sektoru privrede koji bi mogli dovesti do ozbiljnog pogoršanja ekonomske situacije Strane uvoznice,

S obzirom na posebnu osjetljivost poljoprivrednog tržišta, ako uvoz proizvoda prouzrokuje ozbiljan poremećaj na tržištima ili domaćim regulatornim mehenizmima, obje strane će odmah stupiti u konsultacije kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje. U očekivanju takvog rješenja, odnosna strana može preduzeti odgovarajuće mjere koje smatra potrebnim.

Prije pokretanja procedure za primjenu mjera propisano je rješavanje bilo kakve razlike između njih putem direktnih konsultacija.

Bilateralne zaštitne mjere prema članu 23 sastojat će se od povećanja odgovarajuće stope carine koja se primjenjuje prema ovom Sporazumu. Rezultirajuća stopa carine neće prelaziti onu koja je manja od:

• MFN carinske stope koja se primjenjuje i koja je na snazi u trenutku kada je aktivnost preduzeta, ili
• MFN carinske stope koja se primjenjuje i koja je na snazi na dan koji neposredno prethodi danu stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Bilateralne zaštitne mjere će sadržavati jasne elemente koji postepeno vode njihovom ukidanju i neće biti preduzete na period duži od jedne godine. Mogu biti obnovljene najviše dva puta. Niti jedna mjera se neće primjenjivati na uvoz proizvoda koji je prethodno bio predmetom takve mjere u periodu od dvije godine od isteka mjere.

Umjesto zaključka

Mehanizmi i potrebe postoji, znanja i volje nedostaje. Bolje reći nema. I vjerovatno neće biti dok god ljudi koji trebaju raditi za svoj narod, to ne žele, ne umiju ili neće. A tužilaštva ne rade svoj posao. Jer ovi svojim neradom direktno uništavaju sela, prazne kuće, protjeruju ljude iz ove zemlje. A pravosudne institucije ponekad treba da štite i svoj narod, a ne samo one koji otimaju i uništavaju.

Savjet ministara BiH je 22. septembra usvojio odluku kojom su smanjene ili ukinute carine za uvozne robe koje obuhvataju 74 tarifne oznake i koja primjenjivat će se do kraja 2027. godine. Pojašnjenje je da se poveća konkurentnost onih koji nešto uvoze, prerađuju nešto i izvoze. OK.

A može li se ikada nešto uraditi u korist onih koji stvaraju ovdje novu vrijednost na našoj zemlji? Zašto su oni drugi par opanaka?

Prijatni predstojeći izbori!

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor