Gradovi bi morali nabavljati hranu proizvedenu lokalno na način koji regenerira ekosustav, raspodjeljuje višak onima koji to ne mogu priuštiti i pretvara nusproizvode u nove proizvode od gnojiva do materijala za bioenergiju.
Izloženost pesticidima, otpornost na antibiotike, zagađenje zraka i vode i drugi čimbenici uzrokovani industrijskom proizvodnjom hrane mogli bi do 2050. godine ubiti pet miliona ljudi godišnje, navodi se u novom izvješću Zaklade Thomson Reuters.
Da se to ne dogodi, potrebno je proizvoditi hranu na lokalnoj razini, korištenjem ekološki prihvatljivih metoda, uklanjanjem otpada i dizajniranjem i marketingom zdravijih proizvoda, kaže fondacija koju je osnovala rekordna britanska jedriličarka Ellen MacArthur.
Preoblikovanje prehrambene industrije u takozvani model "kružne ekonomije" smanjilo bi troškove zdravstva, spasilo zemlju i vodu i stvorilo nove poslovne mogućnosti, navodi se u izvješću objavljenom na Svjetskom gospodarskom forumu.
Gradovi bi mogli biti važni katalizatori u ovoj promjeni, jer se očekuje da će se do 2050. godine 80 posto ukupne hrane konzumirati u gradovima. Prema sadašnjem linearnom sustavu, samo mali dio hrane koja dolazi u gradove nakon konzumacije se prerađuje, odnosno ponovno koristi.
U kružnom gospodarstvu, sirovine i nusproizvodi se ponovno koriste i vrlo malo se baca.
Gradovi bi morali nabavljati hranu proizvedenu lokalno na način koji regenerira ekosustav, raspodjeljuje višak onima koji to ne mogu priuštiti i pretvara nusproizvode u nove proizvode od gnojiva do materijala za bioenergiju.
Prednosti "bi mogle biti vrijedne 2,7 triliona dolara godišnje za globalnu ekonomiju", navodi se u izvješću.
Nasuprot tome, "ekstraktivna, rasipna i zagađujuća priroda" trenutne proizvodnje hrane globalno košta 5,7 biliona dolara godišnje, računajući troškove za zdravlje ljudi i okoliša.
"Ono što jedeš je važno, ali i to kako je proizvedeno. Mogli biste biti zdravi, ali i dalje biti izloženi negativnim uticajima zbog načina na koji se hrana proizvodi", rekla je Clementine Schouteden, glavna autorica izvješća.
Znanstvenici sve više pozivaju na sustavne promjene u načinu proizvodnje i konzumacije hrane, govoreći kako je industrijski uzgoj doveo do sustava hrane koji pridonosi klimatskim promjenama, uništavajući okoliš i uzrokovajući krizu pothranjenosti u svijetu.
Nova ishrana: Porez na crveno meso i što više povrća na tanjuru?
Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), poljoprivreda, šumarstvo i druge namjene zemljišta odgovorni su za četvrtinu emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju planetu.
U međuvremenu, trećina proizvedene hrane, vrijedna gotovo trilion dolara, baca se svake godine na globalnoj razini, pokazuju brojke FAO-a, dok 821 milion ljudi gladuje, a jedna od osam odraslih osoba je pretila.
Tagovi
Autorica