Imajući u vidu prijave građana o nelegalnoj eksploataciji šljunka u slivu rijeke Bosne, kontrolama je obuhvaćeno agrarno tlo duž toka ove rijeke na području regije Doboj, tačnije od Doboja do Šamca.
Republička poljoprivredna inspekcija u proteklom periodu vršila je pojačane kontrole promjene namjene poljoprivrednog tla, sa fokusom na ono zemljište gdje je vršena eksploatacija šljunka, stoji na zvaničnom sajtu Poljoprivredne inspekcije RS.
Imajući u vidu prijave građana o nelegalnoj eksploataciji šljunka u slivu rijeke Bosne, navedenim kontrolama prije svega obuhvaćeno je agrarno tlo duž toka ove rijeke na području regije Doboj, tačnije od Doboja do Šamca, uključujući i kontrole na području Bijeljine, Trebinja, Banja Luke i Prijedora.
Inspekcija je obavila ukupno 108 kontrola, u kojima su izdata 104 prekršajna naloga, čija je vrijednost 129 hiljada KM.
S obzirom na veliki broj subjekata koji su bili predmet kontrole, za vršenje nadzora bilo je važno da inspektori imaju podatke sa tačno identifikovanim vlasnicima zemljišta, brojevima katastarskih čestica, brojevima posjedovnih listova, površinom tla, njegovom namjenom i klasom, ortofoto snimkom i prikazom lokacije.
U toku pripreme navedenih aktivnosti održan je i radni sastanak u Ministarstvu poljoprivrede šumarstava i vodoprivrede RS, na kome su prisustvovali predstavnici svih relevantnih institucija.
U prvoj fazi, kontrolom su obuhvaćene šljunkare, odnosno pravna lica koja se bave eksploatacijom, odlaganjem i prodajom šljunka, posebno na području od Doboja do Šamca, duž riječnog toka, gdje su kontrolisane sve takve fabrike, odnosno ukupno njih 18.
Kroz navedene radnje utvrđeno je da su subjekti na površini od 614.222 metara kvadratnih, bez pribavljanja poljoprivredne saglasnosti izvršili promjenu namjene poljoprivrednog tla, te im je rješenjem inspektora naloženo da obezbijede potrebnu saglasnost ukoliko je to moguće na tom mjestu ili da se isto vrati u prvobitno stanje.
Očekivani iznos naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta iznosi 1.174.147 KM.
U drugoj fazi, predmet kontrola bile su pojedinačne parcele pravnih i fizičkih lica, na kojima je utvrđeno da je izvršena promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe. U skladu s tim, inspekcija je zabranila korištenje poljoprivrednog tla ukupne površine od 480.406 m2 u svrhu eksploatacije šljunka ili druge nepoljoprivredne svrhe, do pribavljanja poljoprivredne saglasnosti ili vraćanja u prvobitno stanje.
Ova inspekcija će u skladu sa nadležnostima propisanim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu nastaviti provoditi kontrole u oblasti promjene namjene zemlje, sa posebnim osvrtom na onu na kojoj je izvršena promjena namjene eksploatacijom šljunka.
Kako smo ranije pisali na Agroklubu, pokazatelji o raspoloživim poljoprivrednim resursima u našoj zemlji pokazuju da po jednom stanovniku dolazi 0,36 ha obradivih površina od ukupno 2.572.000 ha poljoprivrednog tla. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, od ukupno 1.181.000 ha, obradivo tlo zauzima 747.000 ha ili 63,2% (oranice/njive i bašte, voćnjaci, vinogradi, livade).
U drugom entitetu nešto više je dostupnog poljoprivrednog zemljišta. Republički zavod za statistiku, RS navodi da je oko 983.000 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 816.000 ha obradivo, a oko 166.000 ha su pašnjaci.
Iako je od ukupne površine BiH, više od pola oranično poljoprivredno zemljište - procentualno oko 50,3% pa opet svi pokazatelji o razvijenosti domaće poljoprivrede svrstavaju je pri dnu svih ljestvica.
Tagovi
Autor
