• Državno zemljište
  • 27.04.2020. 13:30

Kako zasijati državno poljoprivredno zemljište u BiH?

Od ukupne površine BiH, više od pola je obradivo poljoprivredno zemljište, procentualno oko 50,3% pa opet svi pokazatelji o razvijenosti domaće poljoprivrede svrstavaju je pri dnu svih ljestvica.

Foto: Biljana Nenković/Ilustracija
  • 559
  • 71
  • 0

O poljoprivrednoj proizvodnji danas mnogi diskutuju, od onih koji čitav život proizvode na oranicama i farmama do onih koji prvi put u ruke uzimaju lopatu, motiku. Je li vandredno stanje izazvalo takav strah kod ljudi, da se zbog bojazni od nedostatka hrane ovog proljeća vrši sjetva na svakom slobodnom kvadratu zemljišta? Za državu se odavnina kaže da je jaka onoliko koliko je razvijena njena poljoprivreda.

Poljoprivrednicima uskoro u zakup poljoprivredno zemljište

BiH ne bi bila to što jeste da nešto nije "naopako". Od ukupne površine domaćeg zemljišta, više od polovine je obradivo poljoprivredno tlo, procentualno oko 50,3% pa opet svi pokazatelji o razvijenosti naše poljoprivrede svrstavaju je pri dnu svih ljestvica.

Pitanje je, od ovog procenta obradive zemlje koliko se zaista obrađuje, zašto ne, koje su prepreke i zašto su ogromne površine državnog poljoprivrednog zemljišta zapuštene, neobrađene i pretvaraju se u šikare?!

Oranice, livade, pašnjaci u brojkama

Pokazatelji o raspoloživim poljoprivrednim resursima u našoj zemlji pokazuju da po jednom stanovniku dolazi 0,36 ha obradivih površina od ukupno 2.572.000 ha poljoprivrednog tla. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, od ukupno 1.181.000 ha, obradivo zemljište zauzima 747.000 ha ili 63,2% (oranice/njive i bašte, voćnjaci, vinogradi, livade). U drugom entitetu nešto više je raspoloživog poljoprivrednog zemljišta. Republički zavod za statistiku, RS navodi da je oko 983.000 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 816.000 ha obradivo, a oko 166.000 ha su pašnjaci.

U BiH neobrađeno milion hektara oranica!

U strukturi obradivog tla, oranice učestvuju sa 577.000 ha, zatim slijede voćnjaci, vinogradi i livade. U Brčko Distriktu, od 36.000 ha poljoprivredne zemlje najviše je oranica (30.000 ha), a slijede voćnjaci, livade i pašnjaci. Kao i u većini zemalja u okruženju osnovni problem ekonomski isplativog bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom je isparcelisanost i usitnjenost posjeda. Kada je upitanju državno poljoprivredno zemljište čije je gospodarenje Zakonom propisano, vrlo često se zbog administrativnih barijera i trajanja procesa rijetko stavlja u primarnu funkciju obrade i proizvodnje.

Zakonska procedura u FBiH

Korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u FBiH vrši se u skladu sa Strategijom i Programom gospodarenja, taj Program donose pojedinačno svi kantoni, općine i gradovi u Federaciji BiH. Program sadrži: površine tla u vlasništvu države po katastarskim općinama, ukupnu površinu, način korištenja, podatke o korisnicima poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, podatke o stanju, uređenju i korištenju zemlje, površinu zemljišta planiranu za davanje u zakup, koncesiju i promet. Program je preduslov svake općine/grada da raspiše Javni poziv za zainteresovana lica za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta.

Poljoprivredno tlo u državnom vlasništvu može se dati u zakup fizičkim i pravnim zainteresovanim licima u cilju vršenja proizvodnje, a koja su registrirana za agro djelatnost zajedno sa objektima koji im pripadaju, opremom i višegodišnjim zasadima. Zavisno od namjene korištenja, daje se u zakup na rok do 25 godina za podizanje voćnjaka, vinograda i rasadnika, odnosno do 10 godina za drugo poljoprivredno iskorištavanje. 

FBiH u 12 godina izgubila skoro 6.500 ha najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta

Odluku o raspisivanju Javnog poziva za zakup poljoprivrednog tla u vlasništvu države i odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi općina/grad, uz saglasnost kantonalnog ministarstva na čijem se području zemljište nalazi. Na osnovu odluke o odabiru najpovoljnije ponude na Javnom pozivu za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, kantonalno ministarstvo i podnosilac ponude sklapaju ugovor o zakupu.

Zakonska procedura u RS

Poljoprivredno zemljište u svojini Republike Srpske koristi se u skladu sa godišnjim Programom korištenja, koji donosi skupština jedinice lokalne samouprave uz saglasnost Ministarstva, a nadležni organ jedinice lokalne samouprave dužan je da Program donese najkasnije do kraja marta tekuće godine. Poljoprivredno tlo u svojini Republike može se staviti na raspolaganje pravnim i fizičkim licima: davanjem u zakup, prometom poljoprivredne zemlje ili koncesijom pravnim licima, isključivo radi zasnivanja primarne poljoprivredne proizvodnje.

Gradiškim poljoprivrednicima u zakup 2.892 hektara zemljišta

Način na koji se ovo zemljište u svojini RS stavlja na korištenje zainteresovanim pravnim i fizičkim licima je putem Javnog oglasa o pribavljanju pisanih ponuda ili usmenim nadmetanjem. Za donošenje Odluke o raspisivanju javnog oglasa, kao i uslove oglasa za zakup poljoprivrednog tla u svojini Republike, utvrđuje i donosi skupština jedinice lokalne samouprave (opštine i grada) na čijoj se teritoriji nalazi poljoprivredno zemljište, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.

Zatim slijedi Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli zemljišta u zakup, uz prethodno ponovo pribavljenu saglasnost Ministarstva. I na kraju, na osnovu odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača na Javnom oglasu za zakup poljoprivrednog tla, načelnik opštine ili gradonačelnik i izabrani ponuđač zaključuju ugovor o zakupu.


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Oranice Voćnjaci Pašnjaci Poljoprivredna proizvodnja Državno zemljište Raspoloživi resursi Vinogradi Livade Program gospodarenja Višegodišnji zasadi Ugovor o zakupu


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.