Ko će nas hraniti sutra? Poljoprivredni fakulteti se prazne, institucije nijeme

Ako sa visokom stručnom spremom tražite posao u poljoprivredi, veće su šanse da pronađete iglu u plastu sijena nego oglas. Na prste jedne ruke mogu se nabrojati aktuelni oglasi za zapošljavanje u sektoru poljoprivrede. Nažalost, brojne platforme za traženje zaposlenja će za ovu kategoriju izbaciti odgovor "0 oglasa". Pri tome, jedini kriterij koji smo upisali je navedeni sektor.

S druge strane, godinama se plasiraju izvještaji o nedostatnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i deklarativne izjave kako "proizvodnja hrane mora biti strateška". Desetljeća prolaze, za to vrijeme, učionice poljoprivrednih fakulteta, sve su praznije. Dok uposlenici sami traže rješenje, institucije šute, kao i privrednici. 

Sve manje studenata

Pisali smo da je poljoprivreda skoro u rangu vojne industrije po tehnološkim rješenjima, dakle zahtijeva stručne i obrazovane kadrove koji će pratiti razvoj, a formula "tako je moj djed radio", više nije iskoristiva skoro ni za vlastito domaćinstvo. Tim ozbiljnih poljoprivrednih proizvođača, dakako, uključuje agro stručnjake, a teže li većoj proizvodnji, i oni srednji i mali, morat će razmišljati u tom pravcu. No, hoćemo li imati obrazovani kadar?

Trend smanjenja broja studenata koji upisuju poljoprivredne fakultete u Bosni i Hercegovini nastavljen je i u akademskoj 2024./2025. godini. Podaci s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (PPF UNSA) i Agromediteranskog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru pokazuju da interes za studije poljoprivrede opada, dok istovremeno fakulteti nastoje prilagoditi svoje programe potrebama tržišta rada, bez konkretne podrške onih za koje "proizvode" kadar.

Na I ciklus studija Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA u tekućoj akademskoj godini upisalo se svega 58 studenta.

"Najveći interes studenti su pokazali za odsjek Prehrambene tehnologije, skoro podjednako za oba studijska programa, Prehrambene tehnologije i Nutricionizam. Broj upisanih studenata na ovom odsjeku iznosi oko 80% od ukupnog broja studenata upisanih u prvu godinu I ciklusa studija", kaže nam prof. dr. Samir Muhamedagić, prodekan za nastavu PPF UNSA.

Na Agromediteranskom fakultetu UNMO situacija je slična. Na prvi ciklus studijskog programa Biotehnika upisano je 13, a na studijski program Nutricionizam 7 redovnih studenata.

"S obzirom na to da se nude samo dva studijska programa na I ciklusu, malo veći interes je iskazan na Biotehnici, jer nudi više smjerova, na drugoj godini: Biljna proizvodnja, Ekološka poljoprivreda i Informacione tehnologije", pojašnjava van. prof. dr. Alisa Hadžiabulić, dekan Agromediteranskog fakulteta.

Institucije bez interesa

Oba fakulteta naglašavaju da prate potrebe tržišta rada i da nastoje prilagoditi studijske programe novim zahtjevima. U Sarajevu su pokrenuti programi Urbana poljoprivreda i Održivi sistemi proizvodnje hrane, dok je u Mostaru uveden smjer IT u poljoprivredi, kao i master studij Pejzažna arhitektura.

Ipak, kako ističe prof. dr. Muhamedagić, iako imaju potpisane ugovore i sporazume o saradnji s brojnim firmama, poljoprivrednim dobrima, farmama i drugim subjektima vezanih za poljoprivredu ili prehrambenu industriju, rijetko koja institucija izražava interes za specijalističke studije ili dodatno obrazovanje kadra.

"Čak i na evaluacijske upitnike, koje im periodično dostavljamo i kojima tražimo od njih da sugerišu šta bi trebalo unaprijediti tokom studija, u najvećem broju slučajeva ne dobijamo povratnu informaciju", dodaje.

Na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru ističu da je njihova najveća prednost saradnja s poljoprivrednim firmama u okruženju, koje studentima omogućavaju obavljanje prakse i izradu završnih radova. Ali...

"Nije bilo institucija koje su iskazale interes za saradnju, ali nama je najbitnija saradnja koju imamo sa najvećim poljoprivrednim firmama u okolini, jer nam oni pružaju mogućnost da naši studenti kod njih obave prakse", navodi dekanesa Hadžiabulić.

Gašenje programa

Jedan od najvećih izazova s kojim se fakulteti suočavaju jeste pad broja studenata, što je, uz ostalo, posljedica demografskih promjena i odlaska mladih iz zemlje. Na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu već su neki studijski programi zamrznuti, neaktivni, dok u Mostaru nastoje odgovoriti na ovaj izazov reorganizacijom nastavnih planova i programa.

"Sve manji broj djece u srednjim školama, posebno u školama poljoprivredne struke, masovna emigracija mladih, nezainteresiranost za biotehničke nauke i nemogućnost zapošljavanja u struci, doprinijeli su smanjenju broja studenata u posljednjih deset godina", ističe prof. dr. Muhamedagić, dodavši kako se to posebno odnosi na studijske programe vezene za poljoprivrednu proizvodnju.

Na PPF UNSA ove godine je najavljena i sveobuhvatna revizija postojećih studijskih programa, što će prije svega podrazumijevati ukrupnjavanje postojećih studijskih programa po odsjecima, osavremenjivanje postojećih, gašenje nepotrebnih i uvođenjem novih modula ili silabusa, uz značajnije povećanje udjela praktične nastave i povezivanja sa privrednim subjektima.

Namjera je bila provjeriti stanje u visokoškolskim obrazovnim ustanovama, u tri veća bh. grada s poljoprivrednim fakultetima - Sarajevo, Mostar i Banja Luka, nažalost, do objave ovog teksta, odgovore nisu dostavili sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci o broju upisanih studenata i izazovima s kojima se suočavaju. Upit smo poslali u decembru prošle godine, a zbog blagdana i razumijevanja za izostanak odgovora, ponovili januaru ove godine. Tada nam je potvrđeno da je naš upit stigao, no nisu se udostojili odgovoriti.

Dakle, dok se broj studenata na poljoprivrednim fakultetima smanjuje, institucije koje bi trebale biti nosioci prehrambene suverenosti ove zemlje - šute. Ni privreda ni država ne nude rješenja, a poljoprivreda ostaje prepuštena improvizaciji i entuzijazmu pojedinaca.

Svi smo u problemu

U nedavno objavljenoj Analizi problema koje poslodavci imaju u pronalaženju potrebne domaće i strane radne snage sa prijedlozima za poboljšanje stanja, a koju je objavila Agencija za rad i zapošljavanje BiH, poljoprivreda je jedan od sektora u kojem je zabilježeno smanjenje broja zaposlenih. 

Uz nekoliko navedenih prijedloga, navedeno je kako je saradnja između vlada, poslodavaca, sindikata i obrazovnih institucija ključna je za uspješno suočavanje s izazovom nedostatka radne snage. 

Ako se ovako nastavi, ne samo da nećemo imati dovoljno agronoma, nego nećemo imati ni poljoprivredu. A to znači ni hranu, jer "uvozna pipa", svjedoci smo, ponekad i presuši. 

^{Naslovna fotografija/PPF UNSA/Shutterstock/eldar nurkovic/AF UNMO}