Poljoprivreda skoro u rangu vojne industrije po tehnološkim rješenjima

Poljoprivreda igra ključnu ulogu u ekonomiji svake države, ne kaže se uzalud da je jaka ona država koja ima jako selo. Danas se mnogo govori i o modernoj poljoprivrednoj proizvodnji u kojoj postaje nezaobilazna i umjetna inteligencija (AI).

Na osnovu Forbes izvještaja, globalna potrošnja na tzv. pametnu poljoprivredu, uključujući AI i mašinsko učenje će se utrostručiti do 2025. godine. Prema riječima Dubravka Pocrnje, stručnog savjetnika u Odsjeku za animalnu proizvodnju i tehnologiju Federalnog agromediteranskog zavoda, nakon vojne industrije, poljoprivreda je oblast gdje se najviše implementiraju različita tehnološka rješenja.

Umjetna inteligencija ulazi i u pčelarstvo

"Danas u mnogim stručnim časopisima možemo pročitati da je razlog temeljitih i radikalnih ekonomskih promjena i implementacije tehnoloških rješenja, gdje se AI često spominje kao nekakav zloduh koji ima isključivu namjeru da istisne ljudski faktor. Pa se spominje globalni rast stanovništva, klimatske promjene itd. Gdje se nikako ne spominje neravnomjerna raspodjela resursa, niti mali broj povlaštenih država koje danas razvijaju tehnologije te ih poput srebrnog metka nude svima ostalima kao rješenje za sve problem", navodi stručnjak.

Skupo je!

Ovaj, kako kaže, deus ex machina koncept gotovo da prevladava u cijelom našem društvu. Preko noći je takoreći niknuo jedan  novokonceptualni modus operandi koji ima tendenciju da istisne iz diskursa zdravu logiku i pamet. Implementacija novih tehnologija i tranzicija na iste nije nimalo lak proces, ovakva rješenja se kod nas nude kroz različite donacije i grantove, gdje se nekada "na veoma perfidan način utrpa tehnologija za čije održavanje treba izdvojiti pozamašan iznos novaca". 

"Nažalost mi nemamo tu povlasticu da razvijamo, recimo čipove, niti da pišemo programe za iste, tj. da ih dizajniramo. Iz jednostavnog razloga, skupo je i traži veliki broj stručnjaka", dodaje Pocrnja.

Kad je poljoprivreda u pitanju, AI kao napredno programsko rješenje imamo implementiranu u navodnjavanju, upotrebi robota, dronovima i dr. S isključivim ciljem smanjenja potrošnje resursa, rada i povećanja prinosa u cilju što efikasnijeg farm managemanta.

"Danas na jednoj modernoj govedarskoj farmi možete vidjeti sva ova tehnološka rješenja na djelu. Jer je moderna farma mix različitih bioloških i tehnoloških vještina, a takav danas mora da bude i inženjer poljoprivrede", kaže naš sagovornik i dodaje da se tehnika irigacije bazira na procesu detekcije nivoa vode, temperature tla, sadržaja hranjiva i prognoze vremena, a aktivaciju vrši mikrokontroler uključivanjem pumpe za navodnjavanje M2M (machine to machine tehnologija) bazirajući se na dijeljenju podataka sa servera ili clouda kroz mrežu svih čvorova unutar polja.

Za šta se sve mogu koristiti dronovi u poljoprivredi?

"Kad sam radio na razvoju jednog ovakvog rješenja s kolegama iz IT sektora koristili smo Arduino te razvili automatizirani modele detekcije sadržaja vlage i temperature za kontrolu procesa pokretanja navodnjavanja. Moje mišljenje je da bi danas već u vrtićima i u osnovnoj školi trebalo razvijati znanja i vještine proizvodnje hrane i implementacije tehnoloških rješenja", kaže ovaj stručnjak.

Mišljenja je da bi svaka škola, kao što ima salu za fiskulturu, trebala imati i plastenik, staklenik ili neki drugi vid modela gdje bi djeca učila o procesu proizvodnje hrane i razvoju implementacije tehnologija kao alata koji treba da služi nama, a ne da razgovaramo o mogućnosti zabrane upotrebe telefona u školi.

"Ovdje se radi o načinu kako mi koristimo određena alat. Da parafraziram, nema umjetne inteligencije, pametnog telefona, pametnog sata i slično, to su vaše sluge kojima se morate služiti pametno", napominje.

95% nauka, 5% rad

Poljoprivreda se danas suočava s mnogim izazovima, pristup proizvodnji se mijenja, što neminovno dolazi i do nas. U BiH je mali broj površina koje se navodnjavaju, gdje proizvodnja često trpi uslijed čestih ekstremnih vremenskih uslova, trebali bi imati bolju sinergiju IT i poljoprivrednog sektora, nemamo razvijen model uzgoja i selekcije stoke, zaštite autohtonih pasmina...

Suočavamo s evidentnim nedostatak resursa i radne snage na selu. Za promjenu pristupa je potrebno ozbiljno i sistemsko rješenje, rizik kao neizostavni dio svake poljoprivredne proizvodnje usko je vezan s procesom odlučivanja jer prilikom donošenja odluka bitno je znati koji su potencijalni rizici i kako ih što lakše identificirati i učinkovito upravljati njima.

"Kad je moderna poljoprivredna proizvodnja u pitanju 95% je nauka, 5% rad. Različite vrste troškova, učinkovite metode uzgoja i dostupnost podataka olakšavaju procjenu tržišne vrijednosti poljoprivrednih proizvoda", kaže Pocrnja.

Ovaj kratki osvrt za Agroklub, rezimirao je rečenicom da krajnji cilj uvođenja modernih tehnologija u poljoprivrednu proizvodnju treba da rezultira: uštedom rada, povećanju efikasnosti, smanjenju troškova, povećanju produktivnosti, očuvanju i zaštiti prirodnih resursa.

"I da naglasim tehnologija treba da služi nama, a ne mi njoj", zaključio je Pocrnja.