Kako zaštititi zasade od grada: Mrežom ili polisom?

Svake godine poslije naleta gradonosnih oblaka, poljoprivredni proizvođači razmišljaju na koji način i po kojoj cijeni mogu spriječiti novonastale štete od elementarnih nepogoda na svojim usjevima. Kako god računali, jeftinog riješenja nema!

Ratarima i povrtarima na raspolaganju je osiguranje usjeva kod nekih od osiguravajućih kuća, a voćari i vinogradari mogu birati između polise osiguranja ili protivgradnih mreža. Prije konačne odluke treba detaljno proučiti sve prednosti i mane ova dva spasonosna sistema.

Koliko košta protivgradna mreža?

Protivgradne mreže dobra su zaštita voćnjaka i vinograda od grada, a štite i plodove od jake sunčeve svjetlosti koja izaziva ožegotine. Investicija nije mala, gotovo za pojedine voćne vrste je ravna cijeni jednogodišnjeg prinosa u punoj berbi.

Porodica Milošević uložila 27.000 KM u protivgradnu mrežu

Zavisno od kvaliteta i izbora stubova (drveni ili betonski), kreće se od 12 do 15 hiljada eura/ha. Najbolje je mreže postaviti prije sadnje da bi se spriječilo oštećenje mladih stabala. 

Veličina okaca (otvora) na mreži određuje i cijenu i efikasnost zaštite zasada. Na primjer, kroz okca 5x8 mm mogu proći sitna zrna grada i napraviti tačke na plodovima dok sa okcima od 3x7 mm to nije moguće. Ukoliko su otvori veći, manja je gramatura i jeftinija je od mreže sa manjim otvorima. One jeftinije imaju garanciju sedam do osam godina, a skuplje 15. Ako se mreža stavi na tek zasađen voćnjak, bira se ona sa garancijom od 15 godina, koja u praksi može trajati od 22 do 25 godina, taman toliko koliki je i rentabilni proizvodni vijek gusto zasađenog voćnjaka u špaliru.

Subvencionisano osiguranje od 10 do 70 odsto

Drugo moguće rješenje za izbjegavanje štete od leda oluje je osiguranje jednogodišnjih ratarskih usjeva i višegodišnjih zasada. Kako domaći proizvođači nemaju naviku plaćati polise osiguranja, država i kod ovog načina zaštite odobrava subvencije. I pored toga, veoma mali procenat gazdinastava i obradivog zemljišta je osigurano.

Zaštita i njega voćnjaka poslije grada

"Evo koliko bi, na primjer, iznosilo osiguranje jednog hektara pšenice. Ako se od osnovnog rizika (grad, požar, grom) osigura prinos od pet tona po tržišnoj cijeni od 0,32 KM, osigurana suma je 1.557,4 KM. Premija osiguranja je dva odsto od vrijednosti ukupnog osiguranja, što iznosi 31,15 KM. Sa vraćenom subvencijom proizvođača košta 18,7 KM, a sa subvencijom od 70 odsto - 9,34 KM po hektaru", objašnjava savjetodavac agroekonomista Snežana Petrović.

Nerazumijevanje proizvođača i procijenitelja

Ako, na primjer, voćar osigurava od grada hektar jabuka sa očekivanim prinosom od 30 tona plodova po tržišnoj cijeni od 0,57 KM/kilogram, osigurana suma je 17.213,11 KM. Premija osiguranja je 50 odsto od osiguranog i procijenjenog prinosa, što sa subvencijom od 40 odsto iznosi 516,4 KM/ha, a sa subvencijom od 70 odsto 258,2 dinara po hektaru.

"Sve je to na prvi pogled, ekonomski prihvatljivo. Ali nakon grada i nevremena, prilikom utvrđivanja načinjene štete, dolazi do nerazumijevanja nas proizvođača i procjenitelja šteta iz osiguravajućih kuća. Oni prihvataju samo štetu otpalih plodova, a od onih ledom oštećenih, ali ostalih na stablima ne! Šta mi možemo uraditi sa tim plodovima koji će se ubrzo pokvariti na drvetu. Zato ja na mojim zasadima postavljam protivgradne mreže", kaže Mihajlo Prodanović, koji posjeduje 30 hektara voćnjaka.

Prijedorski voćari: Nismo mogli osigurati voćnjake, a onda se dogodio najgori scenario

Treći mogući način zaštite je pomoću protivgradnih raketa koji je u primjeni već nekoliko decenija, a njega finansira država. Međutim, ovaj se način nije pokazao sigurnim jer rakete ne mogu razbiti sve vrste oblaka, nerijetko se i ne nabavljaju u dovoljnim količinama. Često zakaže i ljudski faktor, strijelci na lansirnim rampama ne dejstvuju pravovremeno jer nisu ni adekvatno nagrađeni za svoj rad.