• Uzgoj voća
  • 04.06.2018. 14:00

Zaštita i njega voćnjaka poslije grada

Jedan od problema koji sve češće prati voćarsku proizvodnju je grad, koji se nerijetko javlja čak i u područjima gdje ga ranije nije bilo. Grad može nanijeti ozbiljne štete zasadima voća, a u zavisnosti od njegovog intenziteta štete mogu biti različite. Evo što možete napraviti kako biste ublažili štete u voćnjaku nastale poslije grada.

Foto: Flickr / Apple and Pear Australia Ltd
  • 452
  • 28
  • 0

Jedan od problema koji sve češće prati voćarsku proizvodnju je grad, koji se nerijetko javlja čak i u područjima gdje ga ranije nije bilo. Grad može nanijeti ozbiljne štete zasadima voća, a u zavisnosti od njegovog intenziteta štete mogu biti različite. Slab grad praćen kišom i vjetrom nanosi štete lišću i plodovima, smanjuje rod i diferenciranje cvjetnih pupoljaka za narednu godinu. Grad srednje jačine, osim uništavanja cjelokupnog roda i lisne mase, u tekućoj sezoni oštećuje grane i grančice, pa se kod njih pojavljuje smolotočina i u najgorem slučaju sušenje.

Jak grad može potpuno uništiti zasad voća

Jak grad, koji može biti veličine lješnjaka ili čak oraha, može prouzrokovati katastrofalne štete. Jake povrede grana i grančica izazivaju smolotočinu i nekrozu, a otvorene rane predstavljaju slobodan ulaz za različite patogene.  Takva stabla su, tokom zime, osjetljiva na niske temperature, pa često izmrzavaju. Mlada stabla, do 3 godine starosti, poslije nepogode, izazvane jakim gradom, najčešće se nikada ne uspijevaju oporaviti. Njih treba orezati odmah iznad mjesta kalemljenja (ako ima neoštećenog dijela) da bi se razvila nova kruna ili ih treba izvaditi i zamijeniti novim stablima.

Polomljene grane odstraniti i obaviti zaštitno prskanje

Savjetnik mr Nebojša Mladenović naglašava da zasade voća oštećene gradom treba pažljivo njegovati. Polomljene grane, grančice i mladare treba odstraniti (orezati). Odmah nakon grada vlasnik voćnjaka treba obaviti zaštitno prskanje fungicidom i insekticidom u cilju sprječavanja prodora patogena. Ukoliko je grad pao do početka juna korisno je obaviti i prihranjivanje azotnim đubrivom, a preporuča se i primjena folijarnih đubriva i u daljem toku vegetacije. U slučaju suše korisno je redovno obavljati navodnjavanje oštećenih stabala.

Naročito su ugrožene voćne sadnice u rasadniku

Primjena agrotehničkih i pomotehničkih mjera mora biti pravilna, potpuna i pravovremena. Djelovanjem grada naročito su ugrožene voćne sadnice u rasadniku. Kao posljedica grada dolazi do lomljenja velikog broja sadnica. Kora puca po dužini, gdje se stvaraju velike rane, a na drvenastom dijelu sadnice javlja se nekroza. Takve sadnice nisu za sadnju, to jest one se ne mogu koristiti ili stavljati u promet. Sadnice oštećene u ranoj fazi razvoja (visine do 30 cm) mogu se skratiti na jedan ili dva pupoljka i uz dobru njegu moguće je dobiti njihov zadovoljavajući kvalitet.

Najveća oštećenja nastaju u donjem dijelu sadnica bliže zemlji

Najveća oštećenja od grada nastaju u donjem dijelu sadnica bliže zemlji, zato što su one tu manje elastične za razliku od njihove gornje polovine, koja je elastičnija, povija se od vjetra, ali je manje zdrvenjela pa se lakše lomi. U svakom slučaju, čak i kada na njima postoji samo jedan do dva udarca od grada, takve sadnice nije moguće stavljati u promet, a oštećeno mjesto predstavlja stalni rizik od kasnijeg lomljenja ili sušenja stabala u zasadu.

Protivgradne mreže skupe, ali dugoročno isplative

Nebojša Mladenović podsjeća na to da je najbolja zaštita od grada postavljanje protivgradnih zaštitnih mreža. One su skupa, ali isplativa investicija. Mladenović napominje da eksploatacijski period mreže iznosi 10-12 godina, a nosećih konstrukcija i više od 20 godina, tako da je godišnja amortizacija podnošljiva i isplativa za proizvođača. Po završetku vegetacije odnosno u toku jeseni protivgradna mreža se skuplja u role na krajeve konstrukcije, štiti i ponovo širi naredne godine.

Jedno od rješenja i osiguravanje zasada

Radi smanjenja ekonomske štete od grada može se obaviti i osiguranje zasada kod neke osiguravajuće kuće. To se naročito preporuča za suvremene i intenzivne zasade sa većom gustoćom sadnje, kao i u područjima gdje se grad često pojavljuje, a valja napomenuti da se osigurava procenjeni rod nakon precvjetavanja.


Tagovi

Voćnjak Voćarstvo Grad Zaštita bilja Bolesti Prskanje Protivgradne mreže Nebojša Mladenović


Autor

Marinko Tica

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.