Kako stoje cijene žitarica na svjetskim tržištima?

Cijene pšenice su u posljednje vrijeme nešto stabilnije iako se nastavlja neizvjesnost oko dogovora o izvozu žita iz crnomorskih luka. Američki mediji daju dodatne argumente za stabilnost prvenstveno na tržištu pšenice. Očekuje se da bi trenutna situacija mogla za sada da spriječi daljnji pad cijena fjučersa.

Svjetski bilans ove žitarice je pokazao deficit između proizvodnje i potrošnje u posljednje dvije sezone, a prema trenutnim procjenama 2023. možemo očekivati umjeren suficit.

Objavljeni rani izgledi za proizvodnju pšenice 2023.

Nastavljen je uvoz jeftinog žita u Evropu. Iz Ukrajine je uvezeno 2,86 miliona tona što je pola od ukupne količine koja je dospjela na evropsko tržište.

Za njom slijedi Australija sa 2,3 mil.  i udjelom od 41,2 posto. Očekuje se da će ona uskoro povećati svoj udio i biti prva izvoznica žita.

Kako stoje cijene? 

Cijena pšenice za majski ugovor je u petak na pariškom MATIF-u startovala s iznosom 268,50 eura/t i nastavila padati na 266,50 €/t, dok je za septembarski bila 266 €/t, koji je pokazao blaži pad. Za tonu kukuruza je u četvrtak trebalo izdvojiti 264 eura, a u petak je blago pala na 263,25 €/t.

Cijena uljane repice je i dalje u padu. U četvrtak je iznosila 472, 25 €/t, a u petak pala na 471,75 €/t. Tome doprinosi i snažan uvoz iz Ukrajine. Od početka sezone do 12. marta EU je uvezla 5,7 miliona tona te uljarice, što je 1,5 puta više nego u istom periodu prethodne sezone.

Trend pada se događa i na čikaškom CBoT-u. Cijena pšenice je 242 €/t, dok je za kukuruz imala blaži rast i iznosila 234,71 €/t. Za tonu soje je trebalo izdvojiti 516,37 €/t. Uvoz soje je smanjen i sada iznosi 7,7 mil. t. Od toga je najveći uvoz bio iz SAD-a 3,9 mil. t i Brazila od 2 mil. t.