Kako poboljšati preradu voća i povrća za izvoz u zemlje EU?

Stručno predavanje na temu dodate vrijednosti u poljoprivredi, kroz prehrambenu industriju, sa posebnim naglaskom na prerađivački sektor i preradu voća i povrća, održano je na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu. 

"Dodatna vrijednost spaja proizvođače, dobavljače i krajnje potrošače i ovaj lanac prisutan je svuda. Tržište EU je najpopularnije, Brazilci žele uvijek nešto da prodaju", ističe Christophe Cotillon, predstavnik francuske Actije. Iz tog razloga, veoma je važna CAP (Zajednička poljoprivredna politika) kako bi se zaštitilo tržište. 

"Prerađivački sektor već je u dobroj mjeri privatizovan. Povoljni geografski i klimatski uslovi predstavljaju dobru osnovu, ali ono što je potrebno su i dodatne investicije i rekonstrukcije u sektor prerade, kako bi se dobila dodatna vrijednost", naglasio je Sakellaris Hourdas, šef III. sektora operacija Delegacije EU, istaknuvši da je EU najveća destinacija za srpske prehrambene proizvode. Dvije mjere već su provedene, riječ je o investicijama u fizička dobra i preradi voća i povrća. U okviru ovih mjera, objavljeno je već pet javnih poziva. 

Proizvođači bi trebalo da modernizuju proizvodnju, da unaprijede marketing i nastup na tržištu. 

Kako doprinjeti razvoju domaćeg tržišta?

EU nastoji da pomogne državnim organima i u skladu sa tim, sljedeće godine na snagu će stupiti mjera sedam, odnosno diverzifikacija i razvoj agroturizma, koji bi imao veliki značaj za Srbiju i mjera devet koja se odnosi na tehničku pomoć u primjeni dobijenih znanja. "IPARD fondovi imaju 400 miliona eura na raspolaganju za preradu voća i povrća", dodao je šef Delegacije EU Hourdas. 

Poljoprivrednici bi trebalo da postave sebi pitanje kako da što bolje valorizuju voće i povrće, kako da doprinesu razvoju domaćeg tržišta i kako da razviju potrošnju, u cilju konkurentnosti proizvoda. 

Važno je kreirati dobru proizvodnu strategiju

Kada se definiše proizvodna strategija, značajno je obratiti pažnju na to koji su tržišni ciljevi i prioriteti, domaće i lokalno tržište, kod izvoza u zemlje EU trebalo bi poštovati njihovo zakonodavstvo.

Jedno od pitanja je i kako privući uvoznike sa sopstvenom konkurentskom prednošću. 

Tu je veoma važno imati zanimljivu i originalnu sortu, nizak nivo primjene đubriva, poštovanje dobre prakse u žetvi, transportu, u preradi i postojanje prepoznatljivog znaka kvaliteta. 

Važna je takođe i optimizacija otpada, odnosno, proizvodnja biogasa i poštovanje životne sredine. 

Od stajnjaka proizvode struju: Sistem ne da ih ne podstiče nego besplatno koristi njihov višak

U Evropi sve su više aktuelni kratki lanci snabdijevanja hranom. Najvažnije je da ima što manje posrednika, kako bi bila veća zarada, ali i veći značaj primarnog poljoprivrednog proizvođača, odnosno, da on bude najodgovorniji za proizvod. 

Hrana do 2030. godine

Osnovni društveni izazov u narednom periodu je hrana do 2030. godine. Integrisani sistem, koji kreće od proizvođača do distributera i krajnjeg potrošača, trebalo bi da poštuje globalnu viziju tržišta i da odgovori ovom izazovu.

U primarnoj proizvodnji, značajno je održivo korištenje resursa poput zemljišta, voda, otpada koji se javlja. U prehrambenom sistemu, važan je krajnji proizvod ali važno je i okruženje u kom se proizvodi i ljudi koji su uključeni u proces proizvodnje, zatim inputi i pesticidi koji se primjenjuju, odnosno, kompletno socio - ekonomsko okruženje je značajno u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.

Stručno predavanje organizovala je Ambasada Francuske.