Od stajnjaka proizvode struju: Sistem ne da ih ne podstiče nego besplatno koristi njihov višak

Stajsko đubrivo odličan je nusproizvod od kojega se može proizvoditi električna energija, a što su znali iskoristiti u Zemljoradničkoj zadruzi Livač iz Laktaša. Oni su začetnici ove ekološke proizvodnje struje no rijetki su oni koji su slijedili njihov primjer budući da sistem ne podstiče ovakav način proizvodnje, a i brojni su administrativni problemi. 

Zemljoradnička zadruga Livač, osnovana od strane banjalučkog Caritasa, sa ciljem zaposlenja ljudi iz tog kraja, ali i uvođenja novih tehnologija kao što je plinsko postrojenje, prostire se na 150 hektara plodne lijevčanske zemlje. Drugi cilj je da kada dođe do ostvarenja profita, da se omogući financiranje aktivnosti socijalnih projekata Caritasa biskupije Banja Luka. Zadruga je, u dosadašnjem radu, proizvodila poljoprivredne proizvode, koje je putem Caritasa besplatno donirala ugroženom stanovništvu.

Višak električne energije bez naknade distrbuiraju u mrežu

Naime, u sklopu farme, a posebno sa izgardnjom nove štale, započeta je 2006. godine realizacija ideje za proizvodnju električne energije iz bio-plina koji nastaje fermentacijom iz stajnjaka. Ovo je prvi projekat takve vrste u Bosni i Hercegovini. Finansijska sredstava su uz posredstvo Deutsch-kroatische Gesellschaft iz Hanovera osigurali Deutsche Bundesstiftung Umwel iz Osnabrucka Renovabis iz Freisinga. Postrojenje je pušteno u pogon 15. studenog 2011. godine, ali su ostali nerješeni zakonski problemi priključenja i ubacivanja proizvedene struje u javnu mrežu. 

Trenutno se dio struje koristi za vlastitu potrošnju na farmi, a višak se distibuira u mrežu, na žalost bez ikakve nadoknade od strane države. Kako pišu na svojim stranicama, ponuda je bila da se proizvedena i isporučena struja u mrežu kompezira sa potrošnjom struje u drugima Caritasovim objektima, bez traženja dodatne subvencije, ali niti ovaj prijedlog nije usvojen.

Bez ikakvih podsticaja 

Zadruga odlaže stajsko đubrivo čiji se plinovi sakupljaju u balonu i tako ne zagađuju atmosferu. Sakupljeni plinovi idu na motor, spaljuju se, motor pokreće generator i tako dobijaju električnu energiju. Đubrivo oslobođeno plinova je ekološko i može se koristi za obradu zemljišta. Na ovaj način se može zbrinjavati sav organski otpad poput uginulih životinja, otpad iz mesne industrije ili nastao preradom voća i povrća, i dobiti struja. Međutim, sistem ovaj način proizvodnje energije ne prepoznaje kao ekološki.

"Mi se posmatramo kao energetski objekat, iako je naša proizvodnja jako mala, ali su kod nas za razliku od EU, pa i zemlja u okruženju pomješani neki pojmovi tako da mi trenutno nemamo nikakvih podsticaja za proizvodnju električne energije", kazao je za N1 Draženko Budimir iz PZ Livač. 

Jedno ovakvo bio plinsko postrojenje treba imati svu dokumentaciju za rad kao termoelektrana. Dok se ovaj ekološki način proizvodnje energije i istovremeno zbrinjavanja otpada sputava, podstiče se razvoj mini hidroelektrana, zbog čega se bune brojne nevladine organizacije.

"Što se tiče obnovljiviih izvora energije veliko je pitanje da li mini hidroelektrane trebaju da spadaju u to upravo zbog njihovog uticaja na životnu sredinu, jer kad se dobijaju dozvole sve stavlja negdje sa strane i ne procjenjuje se negativan uticaj na životnu sredinu", izjavio je Aleksandar Žolja iz helsinškog parlamenta građana Banjaluke.

Na 244 rijeke u BiH planirana je izgradnja 300 novih hidrocentrala, a do sada ih je izgrađeno više od 80.