Kako funkcionišu zadruge u svijetu i šta se od toga može primjeniti u BiH?

Način rada zadruga u svijetu i razvijenim zemljama Evrope, funkcioniše sasvim drugačije nego u našoj državi. Kod njih su članovi zadruge, poljoprivredni proizvođači koji su udružili sopstvenu imovinu i stavili je na raspolaganje cjelini. Raspoloživa imovina može da se odnosi na:

• obradivo poljoprivredno zemljište;
• mehanizaciju i opremu;
• objekte za smještaj stoke;
• skladišta;
• hangare;
• transportna sredstva i drugo.

Udruživanjem u cilju bolje konkurentnosti

Broj farmera koji se udružuju na ovakav način može biti ograničen, ali i beskonačan, sve u zavisnosti od interesovanja i potreba članova. Kako objašnjava Srđan Kostić, iz PSSRS, nakon udruživanja imovine (pokrene i nepokretne) svi su zainteresovani da zadruga bude profitabilna. Zbog toga, prilikom potpisivanja ugovora kod pristupanja, definišu se sve pojedinosti kako bi farmeri zaštitili svoja prava i prihvatili obaveze predviđene ugovorom.

Sa 3,5 miliona KM podržane zadruge - ulagat će se i više

Na skupštinama se bira i određuje menadžment - direktor, upravni odbor i ostala tijela, u zavisnosti od potrebe. Pri tom, odluke o poslovanju donosi menadžment na skupštinama koje se održavaju u predviđenim vremenskim intervalima, u dogovoru sa ostalim članovima.

Kako je na tržištu prisutna velika konkurencija, ovakav vid udruživanja je opravdan, u cilju opstanka zadruge. Tako se stvara privredni subjekat, koji dobija mogućnost da uspješno posluje i bude konkurentan i ostvaruje odgovarajuće prihode. Sve ono što se zaradi, podijeli se članovima zadruge na osnovu ugovora sklopljenog prilikom samog pristupanja. Pored poljoprivrednika, zarada se isplaćuje i menadžmentu na mjesečnom nivou. 

Zadrugarstvom do novih tržišta

Uglavnom sredstva koja se realizuju kroz poslove zadrugara, preusmjeravaju se na nove projekte, ali i nova tržišta ili se čuvaju na računu u banci. 

Kako bi se ojačala konkurentnost, pojedine zadruge se udružuju sa drugim privrednim subjektima ili trgovinskim lancima i prerađivačima kako bi se ostvario veći profit. 

Ugovoren otkup povrća kao olakšica poljoprivrednicima

U nekim državama veći broj zadruga udružuje se po horizontali, odnosno, bave se istom djelatnošću ili po vertikali - udruživanje sa onima koje se bave nekim drugim poslom i na taj način kreiraju velike konkurentne sisteme koji kontrolišu veći dio tržišta.

Ti sistemi najčešće imaju primarnu proizvodnju, preradu, transport, maloprodaju i veleprodaju. U ovakvim preduzećima, nastalim spajanjem zadruga, ostvaruje se velika zarada, a kojom se isplaćuju dividende, mjesečne zarade, a isto tako i ulažu u nove investicije.