• Mehanizacija
  • 01.06.2021. 12:00

John Deere rješenja za održivost: Precizna primjena gnojnice i zaštita "vidi pa prskaj"

Nikad prije poljoprivreda nije bila pod takvim pritiskom, a uzgoj kultura pod takvim mikroskopom pa biti farmer danas nije nimalo lako, svjesni su u John Deere-u i stoga nude rješenja koja će im olakšati život.

Foto: John Deere
  • 43
  • 3
  • 0

U 90 minuta on-line press konferencije "Sustainable day" (Dan održivosti) iz tvornice John Deere-a u Mannheimu (Njemačka) pokazana je skora budućnost poljoprivrede.

Demonstraciju njihovih inovativnih tehnologija kao rješenja u prevladavanju najvećih izazova s kojima se poljoprivredni proizvođači moraju nositi na dnevnoj bazi u prilagodbi prema održivosti poljoprivredne proizvodnje, izvorno su zamislili kao obilazak naprednih farmi. No zbog pandemije to nije bilo moguće, pa su se odlučili za emitiranje uživo iz sjedišta tvornice gdje su njihovi stručnjaci pojasnili kakvi su zahtjevi stavljeni pred farmere, ali i sam John Deere kao proizvođača poljoprivredne mehanizacije.

Naime, osim s klimatskim prilagodbama, poljoprivrednici se suočavaju i s problemima zaštite okoliša, te povećanim pritiskom političkih regulativa i mišljenja javnosti, rečeno je u introspektivi poljoprivrednog biznisa, ali i velikim ekonomskim pritiskom. 

"Pod ovim se pritiscima nalazimo i mi kao njihovi partneri. Jer, naš je posao razviti rješenja koja će pomoći našim kupcima da zadrže produktivnost i omoguće održivost“, istaknuli su i pokazali što je već danas primjenjivo, ali i što možemo očekivati u budućnosti.

Precizna gnojidba i s organskim gnojivima

U svjetlu značajnog smanjenja uporabe mineralnih gnojiva, jednim od ciljeva Zelenog plana, njihovi stručnjaci promišljaju o iznalaženju rješenja za sigurniju primjenu organskih gnojiva. Naime, poljoprivrednici 'bacanjem' tekućeg stajskog gnoja na polja nikad nisu mogli točno znati čime zapravo gnoje.

Preciznom fertilizacijom će se izbjeći poddoziranje i predoziranje, pa su na tragu slogana "Koliko god treba - najmanje što treba" (eng: As much as necessary, as little as possible) kojim se John Deere vodi, osmislili i rješenje za preciznu fertilizaciju tekućim stajskim gnojem, koji se sada može aplicirati u kilogramskim količinama po hektaru, zahvaljujući analizi sastava u realnom vremenu. 

"Gnojnica je važna jer je kompletno organsko gnojivo koje daje puno nutrijenata, a zatvara kružno gospodarenje. Tako se požnjeveni usjevi daju za hranidbu stoke, a njihove izlučevine ponovno vraćaju u polje i time zatvara krug“, rekao je na video prilogu jedan od 30-ak farmera iz pokrajine Sjeverna Rajna - Vestfalija koji testiraju napredne tehnologije, a među njima i prikazan njihov HarvestLab3000.

HarvestLab3000 montiran na spremnik analizira sastav gnojnice u realnom vremenu

Do sada je, kaže, imao problema s primjenom gnojnice jer je rezultate analize iz laboratorija dobivao desetak i više dana nakon uzimanja uzoraka dok ih sada sa senzorom HarvestLab3000, ugrađenim na spremnik tekućeg gnojiva, testira u realnom vremenu, praktično za vrijeme gnojidbe jer "nosi laboratorij sa sobom cijelo vrijeme". Senzor koristi NIR sustav infracrvenog svjetla i usklađen je ISOBUS vezom s traktorom pa se svi rezultati analize vide automatski na terminalu u kabini. Tako ovaj poljoprivrednik aplicira tek 3,5 litara/m2 gnojnice što je relativno malu u odnosu na dosadašnje 'bacanje'.

Ovim je sustavom praktično omogućena precizna gnojidba tekućim stajskim gnojivima pa čak i korištenje karata gnojidbe propisane za određena mjesta. Naime, najnoviji rezultati DLG-a (Njemačkog agronomskog udruženja) ispitivanja potvrdili su da senzor radi s usporedivom točnošću s certificiranim laboratorijima koji koriste "mokre" kemijske metode.

Uštede u gnojivu i gorivu

"Kontinuirana analiza sustava, s više od 4,000 mjerenja u sekundi, pruža pouzdane statističke podatke na licu mjesta. Time su eliminirane potencijalne pogreške zbog nepravilnog rukovanja uzorkom, privremenog skladištenja i vremenski kritičnih isporuka uzoraka u laboratorij“, ističu naglašavajući kako ovi rezultati u stvarnom vremenu omogućuju automatsko podešavanje u polju.

Dodatno, aplikacija gnojnice poboljšana unošenjem u tlo s kultivatorom, što smanjuje neugodne mirise za 90 posto, ali i gubitak dušika isparavanjem.

Nova tehnologija, dakle, može "okrenuti" tekuće gnojivo s otpada u vrijedno hranjivo, te primjenu svesti na kg/ha a ne, kao do sada, u kubikaži, čime je anulirana najveća prednost mineralnih gnojiva - precizna aplikacija. Ipak, stručnjaci John Deerea ne misle da će organska gnojiva zamijeniti mineralna u 100-tnom iznosu.

"Realno, veliki je napredak i da se svede na 50 posto. Naime, mineralnim se gnojivima ipak korektivno može izbalansirati neka razlika nutrijenata“, pojašnjavaju ističući dodatno kao najveću prednost organskih gnojiva uz zatvaranje hranidbenog ciklusa -poboljšavanje sadržaja organske tvari u strukturi tla odnosno humusa u tlu.

I na koncu, ne treba zanemariti i uštede goriva. U gruboj računici, godišnje će se trošiti 80 litara dizela po hektaru, a za proizvodnju 160 kg mineralnih gnojiva treba oko 160 l dizela. Ako dakle možemo polovicu mineralnih gnojiva zamijeniti organskim, uštedimo 80 l dizela/ha/godini. Taman koliko farmer sagori u kombajnu ili traktoru“, računica je stručnjaka. 

Regulacija optimalne doze pesticida

Drugi segment uzgoja u kojem je digitalizacija napravila velike pomake je zasigurno zaštita bilja. Ovom je prilikom još jednom istaknuto kako Europa ima najviše standarde zaštite bilja na svijetu, uključujući i standarde za novu opremu glede sigurnosti operatera, redovito testiranje prskalica u uporabi, licenciranje provoditelja zaštite bilja, najsložnije procese registracije i odobravanja uporabe kemijskih tvari i dr.

I ovdje su se vodili istim motom "As much as necessary, as little as possible!", za što je dobar primjer uzgoj okopavina.

Nova ExactApply tehnologija na temelju dronom prikupljenih podataka kreira mape točne primjene koje šalje direktno u John Deere operativni centar koji će procesuiranjem podataka odrediti optimalnu dozu za svaku diznu posebno.

Uskoro i regulacija optimalne doze po svakoj dizni

"Danas gotovo sve prskalice kontroliraju dozu mijenjanjem tlaka u prskalici. Ali mijenja se i veličina kapljica. Nova tehnologija nam daje da otvaranjem i zatvaranjem svake pojedine dizne imamo kontrolu doze neovisno od tlaka“, ističu njihovi inženjeri i navode kako je ExactApply tehnologijom na temelju dron-mapa moguća ušteda 12-20 posto fungicida u pšenici, 20-40 % zemljišnih herbicida u luku, te 50 posto kontaktnih herbicida u okopavinama.

Već postojeća tehnologija automatske kontrole sekcija, koja pojedinačno isključuje dizne zahvaljujući GPS kontrolama kada stroj naiđe na već prođene redove ali i uvratine, onemogućit će nepotrebno preklapanje redova i tako uštedjeti dodatnih 5-10 posto kemikalija.

"Osim što se smanjuje uporaba pesticida i štiti okoliš, farmeru se omogućava i prskanje i po mraku, u uvjetima lošije vidljivosti predvečer i ujutro, kada su često uvjeti prskanja bolji glede manje vjetra i manje isparavanja“, pojašnjavaju dodajući kao iz navedeno u kontroli zaštite bilja pomaže i automatsko punjenje i pražnjenje odnosno čišćenje prskalice.

Zaštita bilja "vidi i prskaj"

Naredna generacija tehnologije prskanja cilja na daljnje uštede prskanjem prema viđenju na razini biljke. U skoroj budućnosti moći će razlikovati korov od biljke i aplicirati herbicid samo u slučaju prisustva korova.

Najavljuju kako je sljedeći korak ne samo različita doza u određenim sekcijama grane prskalice nego i u svakoj dizni. Kako bi se aplicirala točna doza fungicida na svakoj pojedinačnoj biljci ovisno o njenim potrebama.

"Glavno područje trenutnog istraživanja je See & Spray™ korištenjem tehnologije digitalnih fotoaparata kako bi 'uslikali' usjeve i korove otkrivanjem diferencijacije boja na terenu", rekao je Jorgen Audenaert direktor odjela za kupce, prema kojemu kemijska zaštita nije jedino rješenje očuvanja prinosa i pojasnio da se u ovoj tehnologiji primjenjuju algoritmi umjetne inteligencije i tehnologije 'učenja strojeva' na temelju kojih ciljano prskamo samo korove u usjevu.

"Takva bi tehnologija mogla smanjiti uporabu kontaktnih i sistemičnih herbicida i do 90 posto“, naglasio je. 

U budućnosti će biti izraženija integrirana zaštita bilja koja zahtijeva pakete mjera, odnosno kombinacije mehaničkih i kemijskih mjera, ali i plodoreda, sorata tolerantnih na bolesti i stres, te kultivacije usjeva. Upravo korak dalje u ovom smjeru je rješenje razvijeno u suradnji sa sestrinskom tvrtkom Monosem, koje koristi kamere za detekciju krova i mehanički ih kultivacijom suzbijaju međuredno pri većim brzinama, a herbicide doziraju samo korektivno unutar reda na određenim mjestima koje senzori prepoznaju.

Od farmera do upravitelja klimom!

"Nikad prije poljoprivreda nije bila pod takvim pritiskom, a uzgoj kultura pod takvim mikroskopom kao sada, pa biti farmer danas nije nimalo lako", rekao je Mark von Pentz predsjednik John Deerovog odjela Poljoprivreda i travnjak, ističući da je poljoprivreda prečesto predstavljena kao kreator problema, a ne rješenja.

Integrirane metode zaštite kombinirat će kultivaciju i prskanje

Poljoprivreda mora proizvoditi još više i održivije, a istodobno, prinos i profitabilnost ne smiju biti zanemareni, zato je, naglasio je, zadaća svih osigurati neovisnost Europe o uvozu hrane, navodeći kako Europa već uvozi 25 milijuna tona žita, što se u posljednjem desetljeću povećava iz godine u godinu.

"Uvođenjem sve više restrikcija u europsku poljoprivredu, farmer sve više postaje agronomski optimizator pa mu treba više 'cloud' rješenja kao što je John Deere operativni centar. Jer u 'oblaku' može doći do svih podataka na svakom mjestu i u svako vrijeme, i tako donijeti najbolju odluku“, istaknuo je von Peltz zaključujući kako je upravo jedno od takvih rješenja primjenjivo u zaštiti bilja kao i u gnojidbi.

U isto vrijeme, digitalizacija neće učiniti samo uzgoj kultura ekološki i ekonomski održivijim, već i transparentnijim. Dokumentiranje uzgojnih praksi i podastiranje 'dokaza' kupcima pomoći će u vraćanju povjerenja potrošača koje je djelomično izgubljeno. Zato su, kaže, i demonstrirali kako industrija poljoprivredne mehanizacije može poduprijeti farmere u tehnologijama koje su već dostupne.

"Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, elektrifikaciji, autonomizaciji i automatizaciji, potencijali su jako veliki“, mišljenja je Mark von Pentz.


Tagovi

John Deere Precizna poljoprivreda Digitalizacija proizvodnje Gnojidba usjeva Zaštita bilja


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.