Harun Kurtagić: Kakvog kvaliteta su domaće mlijeko, voće i povrće?

Oko 10 hiljada uzoraka mlijeka godišnje stigne u Odsjek za kontrolu životnih namirnica pri Federalnom zavodu za poljoprivredu gdje su akreditirani svi parametri kojima je definiran kvalitet svježeg sirovog mlijeka. Osim toga, ovdje se vrše i analize ostalih poljoprivrednih proizvoda i hrane, kako iz domaće proizvodnje, tako i uvoza. 

Svako ima pravo podnijeti zahtjev za analizu - fizičko lice, pravni subjekt i inspekcijska služba. Posla ne nedostaje tokom čitave godine, a u posljednjem desetljeću su akreditirane 34 metode. 

U laboratoriji ovog Odsjeka, rade se četiri specifične oblasti ispitivanja, fizikalno-hemijska gdje se vrši ispitivanja kvaliteta, nutritivnih sastojaka poljoprivrednih proizvoda i hrane, zatim mikrobiološka ispitivanja i to gotovo svih organizama koji se predviđeni zakonskim propisima, toksikologija hrane gdje se dominantno radi analiza ostataka pesticida i teških metala te jedna važna, specifična oblast - kontrola svježeg sirovog mlijeka. 

Kontrola mlijeka

Upravo su uzorci svježeg sirovog mlijeka su najbrojniji među onima koji pristižu. To je ono mlijeko koje se donese u laboratoriju neposredno nakon muže, ono se konzervira uz pomoć određenog konzervansa i donosi na ispitivanje. 

Ispituju su osnovni nutritivni sastojci koji se štampaju na deklaraciji proizvoda, zatim se kontrolira higijenski kvalitet koji obuhvata ukupan broj mikroorganizama i somatskih ćelija. A, ova dva parametra ukazuju na higijensku ispravnost i oni su predmet praćenja veterinarskih inspekcija.  

Kakvog kvaliteta nam je mlijeko, pitali smo doc. dr Haruna Kurtagića, šef Odsjeka za kontrolu životnih namirnica pri ovom Zavodu.  

"Može se dati zadovoljavajuća ocjena. Kada se radi o prekoračenjima, najčešće su to mikroorganizmi, znači bakterije, i broja somatskih ćelija. Naravno, ima odstupanja i u sadržaju nutritivnih sastojaka, kao i masti i proteina. Uglavnom se to više odnosi na pogrešno rukovanje ili uzorkovanje i to je predmet neodgovornosti, neobučenosti onih kojih rukuju sa mlijekom", kaže Kurtagić i dodaje kako je više elemenata koje treba unaprijediti.

U prvom kvartalu ove godine, podsjeća, bila je inspekcija iz Evropske unije koja je imala primjedbe na higijenske parametre i tu su pojačane aktivnosti na kontroli. Manje je, kaže nam, kontrola mliječnih proizvoda, a i kada ih vrše to su uglavnom domaći proizvođači. 

"Bude pojava povećanja kvasaca i plijesni, i fekalnih zagađenja čak može biti, ali to se odnosi na neadekvatne higijenske uslove", dodaje naš sagovornik. 

Ako je do krave, onda se to vidi kroz somatske ćelije, odnosno uginule ćelije u toku laktacije koje pokazuju na neke upalne procese i zdravstvene probleme s muznom kravom. Cijene za kontrolu mlijeka su prilagođene tržištu i daleko su ispod ekonomske opravdanosti, tako da ih svi proizvođači mogu sebi priuštiti.  

"Kompletna analiza uzorka mlijeka u toku mjeseca je 14 maraka, prvo uzorkovanje 8 i drugo uzorkovanje 6 KM. Najmanja količina koja je potrebna je 40 ml, postoje posebne bočice za uzorkovanje u koje se dodaje konzervans, kako bi se spriječila razgradnja mlijeka od momenta muže do kontrole", pojašnjava nam Kurtagić. 

Kontrola pesticida i teških metala

Što se tiče drugih vrsta ispitivanja, oko 50 posto je inspekcijskih uzoraka hrane koji se uzimaju na graničnim prijelazima i carinskim terminalima. Najveći broj njih se odnosi na toksikologiju, primarno ostaci pesticida i teških metala. 

Pravni subjekat, proizvođači, fizička lica, najveći broj uzoraka se odnosi na one koji izvoze sitno voće poput malina, kupina, borovnica. Ovdje dobijaju certifikat i na engleskom jeziku, health certifikat, koji je dokaz o zdravstvenoj ispravnosti šireg područja ispitivanja. 

"Za ono za što smo akreditirani, mogu dobiti tačan rezultat. Mnoga fizička lica odustaju zbog cijena. Na primjer, cijena analize ostataka pesticida je 200 KM po uzorku, bez obzira na broj analita, a mi imamo oko 250 akteditiranih analita pesticida. Cijena analize za jedan metal je 45 KM i to je za fizičko lice često preskupo", kaže nam Kurtagić. 

Na pitanje da li postoje proizvodi za koje možemo analizom utvrditi da su 100 % organski, naš sagovornik ističe kako je paleta toksičnih materija jako široka, te smatra da na našim prostorima još uvijek ne postoji laboratorija koja može sve provjeriti i potvrditi. 

U ovu laboratoriju pristigne značajan broj uzorka za kontrolu ostataka teških metala, a broj onih koji imaju povišenu koncentraciju je "na nivou statističke greške, ispod 1 posto". 

Što se tiče ostataka pesticida, u ovoj godini su evidentirali nekoliko slučajeva prekoračenja maksimalno dozvoljene količine (MDK) za određene pesticide "i to se odnosilo na krompir, porijeklom iz Poljske, zatim riže pasmati, i najsvježiji slučaj su mandarine iz Hrvatske, vršili smo kontrolu desetina uzoraka, a utvrdili smo prekoračenje u dva“. 

Zašto je važna kontrola bilja i biljnih proizvoda?

Svako prekoračenje MDK pesticida je opasno, navodi i kaže da se s tim se ne smije kalkulirati. Detaljno pranje voća i povrća, prije konzumacije nikako ne može biti suvišno, međutim time se ne može spriječiti unos pesticida u organizam.  

"Postoje oni koji su kontaktni, ali i oni koji se u toku uzgoja i rasta vegetacije voća i povrća inkorporiraju u samu strukturu i u takvim slučajevima nemoguće ih je odstraniti i neminovan je njihov unos kroz konzumaciju. Ako je to do granice MDK smatra se bezopasnim", pojašnjava Kurtagić.  

Poručuje kako se država treba više potruditi i uspostaviti sistem da se vrši pouzdanija kontrola uvozne robe. Jedan ozbiljan problem u našem sistemu je nedostatak preciznijih ovlaštenja za laboratorije. One su se razvijale prema vlastitoj viziji i nijedna neće biti nikada u stanju kontrolirati sve. 

"Nadležni organi bi trebali dodjeljivati precizna ovlaštenja svakoj laboratoriji, kako bi se mogla osposobiti i preuzeti odgovornost za područje na kojem djeluje", zaključuje na kraju razgovora za Agroklub, doc. dr Harun Kurtagić, šef Odsjeka za kontrolu životnih namirnica pri Federalnom zavodu za poljoprivredu.