Zašto je važna kontrola bilja i biljnih proizvoda?

Neinformirani poljoprivredni proizvođači, često nesvjesno znaju biti izvor raznih žarišta bolesti ili pojave prisustva štetnih organizama na bilju. Svi oni, koji se bave iole ozbiljnijom proizvodnjom, trebali bi imati stručno lice koje će kontinuirano nadzirati proces njihove proizvodnje. 

U Odsjeku za kontrolu sjemena, štetnih organizama i GMO pri Federalnom zavodu za poljoprivredu, koji provodi brojne fitopatološke analize (mikroskopske, imunoenzimske i  molekularne), kako na zahtjev institucija, tako i pravnih i fizičkih lica, kažu kako je uzoraka, nažalost, sve manje. Ali, ne pripisuje se to nemaru poljoprivrednika, nego generalnom padu proizvodnje u posljednjih nekoliko godina. 

Kontrola kvaliteta

Laboratorija je, kako napominje šef ovog Odsjeka, Mirsad Mujković, akreditirana u skladu sa zahtjevima međunarodnog standarda za laboratorije ISO/IEC 17025. Osiguranje kvaliteta ispitnih rezultata jedan je od važnih uslova stvaranja povjerenja u kompetentnost ispitnih laboratorija.

"Kroz mogućnost da budu kontrolisani u skladu sa standardima Evropske unije, i kako se to provodi potpuno identično kao u svim u međunarodnim laboratorijima, poljoprivredni proizvođači imaju priliku za siguran plasman proizvoda kako na domaće tako i strano tržište", pojašnjava Mujković.  

Analizom kvalitete sjemena, provjerava se klijavost, čistoća, vlaga i njegova zdravstvena ispravnost, kako uvoznog, tako i domaćeg. No, broj uzorak je nedovoljan da bi se zauzimao bilo kakav stav o generalnom kvalitetu. 

"On varira, imaju oni koji ispunjavaju norme, ali i one koji ne, i dobro je da naša zemlje ima ovako savremene laboratorije, preko kojih će se vršiti pravovremeno otkrivanje, a putem nadležnih institucija i zabranu stavljanja na tržište neadekvatnih proizvoda", dodaje naš sagovornik.

Ova institucija se također bavi i certifikacijom sjemena i sadnog materijala, a kroz tu šemu, proizvođači dobijaju na terenu predstavnika koji je tu da ih uputi, skrene na pažnju na tehnološke i zdravstvene parametre, dakle, nije ostavljeno na nivou proizvođača, što je zgodna prilika za one s početka ovog teksta.  

Nedostaje nam veći broj sistemskih monitoringa

Prema ocjeni Mujković, za Bosnu i Hercegovinu je ključno da uspostavi sistemske monitoringe, kontrolu, koja bi obuhvatala i male i velike proizvođače, unutrašnjost i granice, kako bi se omogućio jasan pregled prisutnosti raznih patogena. On podsjeća i da je BiH član Evropske mediteranske organizacije za zaštitu zdravlja bilja. 

Šture informacije o zdravlju poljoprivrednog bilja - može li bolje?

"Tamo postoji određena baza podataka za svaku državu i mogu reći da nisam zadovoljan bazom za našu zemlju. Zamislite to kao jedan prazan boks koji treba napuniti raznim informacijama o statusu štetnih organizama, njihovoj prisutnosti i rasprostranjenosti. Naša zemlja kasni s tim informacijama zato što ne provodi sistemske monitoringe, odnosno nadzore", pojašnjava i dodaje da je posljednji monitoring na državnom nivou iz ove oblasti pokrenut prije više od 10 godina, vezan za prisustvo karantenskih štetnih organizama na krompiru. 

Radila ga je i ova laboratorija i upravo je i ona jedna od zaslužnih u dijelu općeg sistema što je proizvođačima u Hercegovini omogućen izvoz ranog krompira u Evropu. 

"Mislili smo da će to biti samo početak od niza drugih monitoringa na drugim kulturama i organizama i već nekoliko godina zahtijevamo od Uprave za zaštitu zdravlja bilja da pokrene te službene kontrole, kako bismo i mi i građani imali takve vrste informacija", navodi Mujković precizirajući značaj takvih kontrola.

Omer Kurtović: Šta će nam ministarstva i škole ako je 50 posto neobrađenog zemljišta?

Slična je situacija i kod monitoringa genetski modificiranih organizama, za čije ispitivanje postoje četiri ovlaštena laboratorija. Ovaj zavod kontrolu prisustva GMO radi kroz proces certifikacije. 

"Mogu reći da zvanično nemamo genetski modificiranih usjeva, jer kao takvi bi trebali imati službenu autorizaciju, međutim, to ne znači da ih nemamo uopće, jer bez redovnog sistemskog posebnog nadzora, to je nemoguće zaključiti", kaže šef Odsjeka za kontrolu sjemena, štetnih organizama i GMO.

Zdrava konkurencija

Kada je riječ o privatnim laboratorijima, smatra da konkurencija daje i bolji kvalitet, i ona pozitivna je uvijek dobro došla. 

"To pravi i državne laboratorije još dostupnijm, pristupačnijim, otvorenijim za javnost, dinamičnijim u svom radu, to je nešto što mene raduje, da se stekne drugačiji dojam o državnim institucijama", dodaje. 

Laboratorije pri Federalnom zavodu za poljoprivredu, kako kaže, drže kontinuitet u razvoju. U početku je, prisjeća se, bilo zahtjeva za analizama koje nisu mogli ispuniti, no, razvoj laboratorije je bio uvijek usmjeravan prema zahtjevima tržišta i zanemarljiv je sada broj takvih zahtjeva, nakon uspostavljene i dostupne široke lepeze ispitivanja.