Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Razgovor s povodom
  • 05.12.2023. 09:00
  • Sarajevo kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Omer Kurtović: Šta će nam ministarstva i škole ako je 50 posto neobrađenog zemljišta?

Čekajući odluku Vlade FBiH o razrješnju, koja će označiti i njegov odlazak u penziju, direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu detektirao nekoliko problema bh. agrara.

Foto: Selma Mujić
  • 1.154
  • 79
  • 0

"Naša zgrada je bez kapije, a to znači da su svi dobrodošli", s ovim je riječima direktor Federalnog poljoprivrednog zavoda Omer Kurtović dočekao ekipu Agrokluba u svom uredu, dodavši pritom da se sprema za penziju, a to će biti jutro nakon odluke Vlade FBiH o njegovom razrješenju, koju iščekuje svakoga dana. 

Nasmija se na našu konstataciju da smo uhvatili zadnji voz, pa dodaje da nismo jedini i da ima još vagona, a i sami se ubrzo uvjerismo, jer gosti se smjenjuju kao na traci. Čini se da će Kurtoviću do zadnjeg dana na čelu ove institucije, kojom rukovodi već 12 godina, biti vrlo radno. 

Iako smo "pretresali" važne teme bh. agrara, naš domaćin je ovom prilikom pokazao i koliko se sam Zavod izborio za ono što danas jeste. Ruševine s kraja '90-tih godina, o čemu svjedoče fotografije već na samom ulazu u zgradu, samo su podsjetnik na ono što su prebrodili. Danas je ovdje impozantna građevina u čijoj unutrašnjosti su savremeni laboratoriji i obučeno osoblje, a okružuje je ogledni poligon sa nasadima voća i plastenicima. 

"Moji voćnjaci i ja ćemo da nastavimo dalje onako kako treba, a oni će ovdje da nastave onako kako moraju, jer jedno je kada sam odlučuješ, a drugo kada drugi", navodi Kurtović, a šta je zapravo mislio time, otkrio je kroz dalji razgovor. 

Uskraćujemo naše proizvođače

No, na samom startu razgovora skresa nam u brk. 

"Na meni se svaka dlaka digne kada čujem 'zdrava hrana', šta joj je pandan, bolesna hrana, jeste li negdje na policama pronašli takvu? O tome ljudi ne misle. Termin zdravstveno ispravna hrana je OK", ispali Kurtović bez da smo spomenuli hranu, valjda kao opomenu da slučajno ne bismo pogriješili u pitanjima. 

65 sorata autohtonih jabuka i krušaka

Brzo smo prešli na razgovor o kolekcionom nasadu voća. U krugu Federalnog zavoda za poljoprivredu nalazi se ogledni poligon sa 50 sorata jabuka, 65 sorata autohtonih jabuka i krušaka, 31 sorta šljiva, 28 sorata trešnji. Riječ je o kolekciji, pojašnjava naš sagovornik, koja je rađena za rasadnike u FBiH kako bi mogli uzimati kalem grane i nastaviti proizvodnju sadnog materijala. 

"Međutim, to se radi samo u slučaju kada se radi proizvodnja standardnog sadnog materijala, certificirani materijal mora imati certificiranu i podlogu i plemku i kao takav trenutno nemamo u proizvodnji na prostoru BiH", priča prvi čovjek Zavoda i dodaje kako je za očekivati da se to uradi u narednom periodu, na način da su formirani već određeni voćnjaci virus free plemki, te treba uvesti virus free podloge i početi proizvodnju certificiranog sadnog materijala voća, jer bez njega ne možemo preko granice. 

Sve što se ovdje ubere, u voćnjacima i plastenicima, po odluci Vlade FBiH poklanja se centrima za osobe sa posebnim potrebama, djeci bez roditeljskog staranja i oboljeloj od teških malignih oboljenja, kao i vrtićima. 

"To je rađeno za kalemljenje, nus proizvod je plod voćaka, odnosno povrtlarskih biljaka koje se nalaze u plastenicima. To čini jednu kompletnu sliku ove institucije", ponosno nam kazuje. 

Ogledni poligon Federalnog zavoda za poljoprivredu

Ogledni poligon se koristi za ispitivanje novih sorata, odnosno za njihovo stavljanje na listu BiH, no tu je naša zemlja u zastoju iz razloga što nema sortnu komisiju. Ona je 2011. formirana, prisjeća se naš domaćin, objavljena u Službenom listu, međutim iz RS nije data saglasnost na Poslovnik o radu, pa ona kao takva nije u funkciji već 12 godina. Šta to znači za domaće proizvođače? Onemogućava ih da siju ili sade sorte vrhunskih prinosa, poput onih Evropi. 

"To su strane sorte, da bi ušle na bh. tržište treba da se ispituju dvije godine, da pokažu rezultate bolje od standarda i kao takve dolaze na sortnu listu. Pošto je to u zastoju do danas, uskraćujemo naše proizvođače da mogu proizvodnju raditi sa visokorodnim i visokokvalitetnim sortama", precizira Kurtović. 

Pitanje svih pitanja

Koordinacija institucija na nivo BiH, prema njegovom mišljenju, veliki je problem za domaću poljoprivredu. S tim u vezi preporučuje barem mjesečni sastanak direktora ovog zavoda i federalnog ministra poljoprivrede kako bi zajednički usaglasili politiku na prostoru FBiH. 

"Jer, danas bilo ko koga pitate za poljoprivredu priča o poticajima, Ministarstvo je tu da stvori ambijent za razvoj poljoprivrede, poticaji nisi poljoprivreda, oni su novčana davanja u poljoprivredi i to treba jednom za sva vremena rastaviti", navodi naš sagovornik i ističe kako je Federacija BiH je 2014. godine je imala u proizvodnji 1.340 tona sjemenskog krompira, 2023. nema ni jedan kilogram iz razloga što su stavili veći poticaje na merkantilni krompir, nego na sjemenski. 

Ocjenjuje žalosnim što za neke zakone donesene prije deceniju, još uvijek nema podzakonskih akata, pravilnika. 

Imamo uređaje, ali bez kvalitetne savjetodavne službe nema napretka u agraru

"Pravilnici su provedbeni akti, kako onda da se radi, ostaje pitanje. Druga stvar, ako u zadnji sedam, osam godina imate donesen jedan zakon u oblasti poljoprivrede onda je to jasan signal da nešto ne štima u institucijama sistema, to treba popraviti u interesu poljoprivrednih proizvođača", poručuje. 

Ostaje i pitanje, kako kaže, do kada ćemo pričati da imamo još uvijek 50 posto neobrađene poljoprivredne površine: "Trebaju li nam ministarstva, zavodi, fakulteti i škole poljoprivrede ako nam je 50 posto neobrađene poljoprivredne površine, to je pitanje svih pitanja."

Dalje ističe kako treba stvoriti ambijent za razvoj agrara i sela koja su napuštena, odnosno pronaći modalitet da se stave u funkciju proizvodnje na bilo koji način, da se zemlja izda onima koji žele i hoće raditi. Ima načina, kako kaže, i za one koji neće raditi, povećanje poreske stope za neobrađeno zemljište, koje je vraćeno u posjed. 

Federalni zavod: Poljoprivrednika je sve manje, država mora reagirati

"Moramo i tu biti s rezervom, jer imamo površina koje nisu vraćene u posjed ranijim posjednicima, pa ne možemo tuđu imovinu tek tako izdati", napominje i dodaje da je mnogo nelogičnosti koje treba rješavati, među njima i status poljoprivrednika s prebivalištem u jednom entitetu, koji obrađuje zemlju u drugom, a poticaje nema ni u jednom. 

Naposljetku, poručuje "bez kvalitetne savjetodavne službe nema napretka u agraru, to zaboravite". Imamo mi, kako kaže, odgovarajuće uređaje koji javljaju da su se stekli uslovi za razvoj određene bolesti i naravno izvještajno prognozna služba bi trebala obavijestiti proizvođače da preventivno djeluju. 

"Sve to stoji, pitanje u praksi je da li se to nekome isplati, jer cijena preparata je izuzetno visoka, ulaganja su izuzetno visoka, onda proizvođači idu linijom manjeg otpora", kaže Kurtović. 

Obučeni za poslove koji rade

Vrativši se na priču o Zavodu, domaćin kaže da sam ovdje ništa nije postigao, pa zasluge za uspjeh dijeli ravnopravno sa uposlenicima. On je, priča nam, u proteklom periodu bio "samo kormilar" koji je određivao pravac. 

FZZP - "domaćinska kuća, bez kapije"

"To što su postigli u ovom kratkom vremenskom periodu do danas jeste impozantno, da nisu mogli više, jesu, i to da kažem, međutim, treba biti realan u vremenu i prostoru, sa ograničenim budžetom koji ova institucija ima, došlo se do jednog zavidnog nivoa što se tiče opremljenosti, obuke ljudi, akreditacije u laboratoriji", naglašava i dodaje da je još bitnija stavka u posljednjih sedam, osam godina nisu zaprimili reklamaciju za bilo koji uzorak koji je prošao ispitivanja u laboratoriju. 

Gro opreme koja je sada u ovoj kući je nabavljena sredstvima po projektima iz međunarodne zajednice. Paralelno sa dobijanjem opreme, uposlenici Zavoda su bili obuhvaćeni edukacijom u zemlji i van zemlje i prošli sve obuke te danas, direktor s pravom kaže, da su obučeni za poslove koje rade. 

A, šta sve rade u laboratorijama, objavit ćemo uskoro. 


Tagovi

Federalni zavod za poljoprivredu Omer Kurtović Poljoprivredna politika Savjetodavna služba


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Sajam voćarstva i povrtarstva "Macfrut2024", Rimini.