Glodari: Od njive do pčelinjaka - kako ih suzbiti

Jesen je vrijeme kada ratarske usjeve, ali i povrće i pčelinjake, napadaju glodari. Pogoduje im topla jesen, kao što je ova, ali i blaga zima. Osim na poljima, štete prave i u skladištima. Oni jedu i zagađuju hranu, ali su ujedno i veliki prenosioci zaraznih bolesti - čak njih 30. S obzirom na to da se razmnožavaju tolikom brzinom da jedan par godišnje može dati i do 15.000 potomaka, ovaj problem moramo shvatiti ozbiljno i preventivno i na vrijeme ga rješavati.

Glodari na njivama

Tokom jeseni na tek posijanu ozimu pšenicu ili ječam, glodari se naseljavaju sa svojih dotadašnjih staništa. U početku se hrane posijanim i klijalim sjemenom da bi kasnije, nakon nicanja biljaka, oštetili nadzemne i podzemne dijelove, stvarajući takozvane oaze praznih mjesta. Ukoliko se primeti preko 10 aktivnih rupa po hektaru, neophodno je izvršiti suzbijanje. Glodari prave štetu na velikim površinama, a ona može biti tolika, da se ne može ni izmjeriti.

Jedan od glodara koji pravi najviše problema je - poljski miš. Aktivan je tokom cijele godine, a u toku nje se razmnožava od dva do četiri puta. Hrani se zrnevljem bilja koje raste u njegovoj okolini, praveći često i manje zalihe hrane, klijalim sjemenom, zelenim i sočnim dijelovima bilja. Najveću štetu pravi na tek zasijanim njivama skupljajući posijano sjeme i odnoseći ga u svoju jazbinu, tako da potpuno očisti od sjemena površine u blizini jazbine. Štete nanosi i žitaricama u periodu mliječne zrelosti do zrenja - na strninama, kukuruzu i suncokretu, a takođe i sirku, prosu i sjemenskoj lucerki.

Glodari u povrtnjaku

Glodar koji pravi najviše problema povrtarima je voluharica.

Poljska voluharica se koti 3-4 puta godišnje, a u jednom leglu može da bude 4-8 mladunaca. Ukoliko je aktivno više rupa po kvadratnom metru, tada se to smatra njihovom visokom brojnošću. Preferira sočniju biljnu hranu, a manje zrnastu. Naročito joj odgovara korjenasto i krtolasto povrće. 

Vodena voluharica jede isključivo biljnu hranu. Od povrća najčešće uništava repu, ciklu, mrkvu, peršin, celer, razne vrste kupusnjača i salatu, nagrizanjem i uništavanjem njihovih podzemnih organa. Simptomi napada voluharice uočavaju se ako povrće vene bez vidljivih vanjskih znakova napada. 

Glodari u voćnjaku

Iako jesenje đubrenje voćnjaka povećava nivo humusa u zemljištu i pospješuje vegetaciju, odnosno rast i razvitak plodova, drvne i lisne mase tokom proljeća, stajnjak u jesen može da izazove i glodare, koji najčešće u nedostatku hrane traže nesvarena sjemenca ili druge hranjive materije u izmetu stoke. Nažalost, tu se nekad ne zaustavljaju, pa se dešava da oštete korijen i stablo sadnica voćki.

Stajnjak u jesen izaziva glodare

Glodari u pčelinjaku

Dolaskom hladnijih dana glodari traže sklonište u kome će provesti zimu. Košnica je topla i puna hrane, pa tako predstavlja idealno sklonište za zimu. Od svih glodara, miševi i rovčice mogu predstavljati najveći problem u pčelarstvu. Naime, oni ulaskom u košnicu grizu saće, jedu med, ali i pčele te prave gnijezdo. Često se dešava i da šteta koju glodari u košnici naprave, bude neopravljiva pa i da ugine cijela pčelinja zajednica.

Kako obraniti košnicu od glodara, saznajte ovdje.

Metode za hvatanje i regulaciju populacije glodara

Metode za hvatanje i regulaciju brojnosti glodara su:

• mehaničke metode (mišolovke, ljepljive ploče, ljepilo za miševe, upotreba vode - rusko bure);
• fizičke metode (primjena električne energije, ultra zvuka, toplote); 
• biološke metode (prirodni neprijatelji, štakor, vuk, primjena mikoorganizama);
• kemijske metode (primjena rodenticida, primjena repelenata, primjena homosterilanata).

Noviji način suzbijanja, a spada u ekološki pristup suzbijanja glodara, je upotreba ljepljivih ploča za miševe - ne sadrži nikakve kemijske otrove. Omogućava jednostavno suzbijanje miševa u domaćinstvu, kao i u javnoj i komunalnoj higijeni. Visok kvalitet ljepila, kao i intenzivna žuta boja, privlače i hvataju miševe, pacove, ali i ostale gmižuće i leteće insekte.