Elementarna nepogoda: Bez kiše do daljenjeg, poljoprivrednici očajni

Dug period bez padavina natjeraće poljoprivredne proizvođače u Semberiji da zahtjevaju da se uslijed suše proglasi stanje elementarne nepogode zato što su zbog toga u velikom problemu, a naročito oni koji su posijali kukuruz. 

Prema riječima Save Bakajlića, predsjednika Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, stanje je skoro pa dramatično kada se radi o navedenoj žitarici zato što kiša nije pala već neko izvjesno vrijeme niti je prognostičari najavljuju, zbog čega se kukuruz, kako navodi Srna, na pojedinim parcelama neće moći iskoristiti ni deset, najviše 15 procenata.

"Pod ovim žitom u Semberiji je zasijano 18 hiljada hektara i sada se nalazi u kritičnoj fazi nalijevanja zrna, a ove temperature će ga dokrajčiti", ocjenjuje Bakajlić. Dodaje da je na oranicama, u slivu rijeka Drine i Save, usjev u boljem stanju jer na tim terenima ima više vlage. 

Potreban dogovor sa nadležnima oko zaštite poljoprivrednika !

Ova 2021. godina jeste sušna, kaže, tako da će proizvođači tražiti da se postojeće stanje proglasi kao elementarna nepogoda, odnosno, suša i da se pronađe način kako bi se ljudima pomoglo da sačuvaju stočni fond i da se zaštiti domaća proizvodnja. 

Ocjenjuje da bi sa nadležnima trebalo dogovoriti potencijalne načine i mogućnosti kako pomoći poljoprivrednicima. 

"Spremni smo za razgovor, dogovor i kao Udruženje ovih dana pokrećemo tu priču pa ćemo vidjeti dokle će sve doći", istakao je predsjednik Udruženja, napominjući da unazad 20 godina nikada nisu došli u sličnu situaciju. Suše je bilo, ali skoro se nije desilo da i po par mjeseci ne padne ni kap kiše. 

Pored te žitarice, stradali su i voćnjaci, koji su na proljeće pretrpili štetu od velikih mrazeva pa se i to odrazilo na prinose, ukazuje, tako sada nema ni šljiva. 

Navodnjavanje je samo dio rješenja

Smatra da nema zaštite domaće proizvodnje, te je naveo primjer kako su ove sezone lubenice u velikoj mjeri uvezene iz Sjeverne Makedonije. Takođe, naglašava da je navodnjavanje o kojem se govori, samo dio rješenja zato što bi ta mjera ublažila gubitke izazvane sušom, možda do 30 odsto. 

Bakajlić je naveo da se pokazalo kako parcele koje se navodnjavaju imaju daleko veći prinos, oko 50 procenata, te da nije problem zalijevati njivu pet do sedam ili 10 dana, ali da bi dosta koštalo kada bi se to sprovodilo tri do četiri mjeseca.

"Džaba je zalijevati kad kukuruz gori na 42 stepena, zatvara se kao biljka i metlica i svilica i svu vlagu vuče iz zemlje, a trebalo bi da je ima u klipu a ne u zemlji", objašnjava Bakajlić.

Suša smanjila ovogodišnji rod kukuruza kod nas i do 70 procenata!

Kako smo nedavno pisali, ratarima se savjetuje da prate dugoročne prognoze od početka sjetvene sezone te da suze izbor hibrida i sjetvu obave u rokovima ovisno o podneblju iz kojeg dolaze. Svjedoci smo da se klimatski uvjeti mijenjaju i da stoga više ne vrijede optimalni termini sjetve, a proizvođači su prisiljeni tome se prilagoditi.