Drugi val pandemije prekinuo oporavak gospodarstva: Rast se očekuje tek nagodinu?

Pandemija koronavirusa vrlo je teško pogodila svjetsko i gospodarstvo EU te ima vrlo ozbiljne socioekonomske posljedice. Gospodarska aktivnost u Europi pretrpjela je težak šok u prvoj polovini godine, a onda se snažno oporavila u trećem tromjesečju s postupnim ukidanjem mjera ograničavanja širenja zaraze.

No zbog ponovnog jačanja pandemije posljednjih tjedana te uvođenja novih nacionalnih javnozdravstvenih mjera za ograničavanje njezina širenja dolazi do poremećaja. Zbog epidemiološke situacije predviđanja rasta tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom iznimno su nesigurna i podložna rizicima, stoji u priopćenju Europske komisije.

Oporavak slijedi nagodinu? 

U jesenskoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za 7,8%, a potom u 2021. porasti za 4,2% i u 2022. za 3%.

Za gospodarstvo EU 2020. predviđa se pad od 7,4%, a potom u 2021. rast za 4,1% i u 2022. za 3%. U usporedbi s ljetnom gospodarskom prognozom predviđanja rasta za oba područja neznatno su viša za 2020. i niža za 2021. Očekuje se da se gospodarstvo oba u 2022. neće vratiti na razinu prije ove zdravstvene krize. 

Učinci koje je uzrokovala znatno se razlikuju diljem EU-a, a isto vrijedi i za izglede za oporavak, na što utječe širenje virusa, strogost javnozdravstvenih mjera, sektorski sastav nacionalnih gospodarstava i snaga odgovora nacionalnih politika.

Stopa nezaposlenosti će i dalje rasti

Gubitak radnih mjesta i porast nezaposlenosti znatno su ugrozili egzistenciju mnogih Europljana. Mjere politike koje su uvele države članice zajedno s inicijativama na razini EU-a pridonijele su ublažavanju posljedica pandemije na tržištu rada.

Zahvaljujući mjerama neviđenih razmjera, posebno u okviru programa skraćenog radnog vremena, ograničen je rast nezaposlenosti usprkos padu gospodarske aktivnosti. Očekuje se da će ona u 2021. rasti jer će države članice postupno ukidati hitne mjere potpore, a na tržište rada ući će novi radnici. Oporavkom gospodarstva u 2022. ona bi se trebala smanjiti.

Uticaj koronavirusa na svjetsku poljoprivrednu proizvodnju

U prognozi se predviđa da će stopa nezaposlenosti u europodručju porasti sa 7,5% u 2019. na 8,3% u 2020. i 9,4% u 2021. te će se potom smanjiti na 8,9% u 2022. Kada je riječ o EU, predviđa se da će ona porasti sa 6,7% u 2019. na 7,7% u 2020. i 8,6% u 2021. te će se potom smanjiti na 8,0% u 2022.

Očekuje se rast deficita i javnog duga

Ove se godine očekuje znatan rast državnih deficita u cijeloj EU-u zbog povećanja socijalnih rashoda i smanjenja poreznih prihoda koji su posljedica izvanrednih mjera politike za potporu gospodarstvu i učinka automatskih stabilizatora.

U prognozi se predviđa da će se ukupni državni deficit europodručja povećati s 0,6% BDP-a u 2019. na oko 8,8% u 2020. te će se potom smanjiti na 6,4% u 2021. i 4,7% u 2022., što je povezano s očekivanim postupnim ukidanjem mjera hitne potpore tijekom 2021. nakon poboljšanja gospodarske situacije.

Zbog naglog povećanja deficita predviđa se da će se ukupni udio duga u BDP-u europodručja povećati s 85,9% BDP-a u 2019. na 101,7% BDP-a u 2020., 102,3% u 2021. i 102,6% u 2022.

I dalje umjerena inflacija 

Zbog naglog pada cijena energije ukupna inflacija u kolovozu i rujnu bila je negativna. Temeljna inflacija, koja uključuje sve stavke osim energije i neprerađene hrane, također je znatno pala tijekom ljeta zbog smanjene potražnje za uslugama, a posebno povezanima s turizmom i industrijskom robom. Slaba potražnja, stagnacija na tržištu rada i snažan devizni tečaj eura dovest će do smanjenja cijena.

Predviđa se da će inflacija u europodručju, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u 2020. u prosjeku iznositi 0,3%, a zatim zahvaljujući stabilizaciji cijena nafte porasti na 1,1% u 2021. i 1,3% u 2022. Predviđa se da će u EU-u inflacija iznositi 0,7% u 2020., 1,3% u 2021. i 1,5% u 2022.

FAO: Cijene hrane rasle i u listopadu, jedino meso zabilježilo pad

"Ovu prognozu donosimo u drugom valu pandemije, koji još više povećava neizvjesnost i gasi nadu u brz oporavak. Gospodarska proizvodnja u EU-u neće se do 2022. vratiti na razinu prije koronakrize. No u tim smo previranjima pokazali da smo odlučni i solidarni", kazao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana dodajući da su dogovorili nezabilježene mjere za pomoć ljudima i poduzećima.

"Surađivat ćemo na utvrđivanju smjera oporavka, koristeći se svim alatima koji su nam na raspolaganju. Dogovorili smo i ključni paket, NextGenerationEU, u čijem je središtu Mehanizam za oporavak i otpornost, kako bismo pružili golemu potporu najteže pogođenim regijama i sektorima", zaključio je te pozvao Europski parlament i Vijeće da brzo zaključe pregovore kako bi u 2021. bila na raspolaganju sredstva za zajednička ulaganja, reforme i obnovu.