Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uništeni usjevi
  • 03.08.2026. 07:30
  • Tuzlanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine , Lukavac

Divlje svinje uništile kukuruz: "Kao da je stampedo prošao, nema uspravnog klipa"

Uništeni usjevi, višestruko presijavanje i desetine hiljada maraka štete postali su svakodnevica poljoprivrednika. Traže hitnu reakciju nadležnih i izmjene zakonskih propisa koji bi ih zaštitili.

Divlje svinje uništile kukuruz: "Kao da je stampedo prošao, nema uspravnog klipa"
Foto: UP Agro luk

Poljoprivrednici s područja Grada Lukavca već pet godina pokušavaju sačuvati usjeve od divljih svinja koje iz godine u godinu pričinjavaju sve veće štete. Iako od 2024. godine traže izmjene zakonskih rješenja i sistemsko rješavanje problema, tvrde da do danas nisu naišli na razumijevanje nadležnih.

Najteža situacija je na državnom poljoprivrednom zemljištu koje obrađuju lokalni proizvođači, gdje su, zbog učestalih napada divljači na usjeve kukuruza, mnogi potpuno odustali od ove proizvodnje. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Agro luk" iz Lukavca, Abdulah Hodžić, kaže da je riječ o problemu koji nije moguće rješavati pojedinačnim mjerama.

"Tražimo rješenje jer ovo je najezda divljih svinja. Štete su ogromne. Imamo veliko polje, državno zemljište, na kojem se nekada kukuruz uzgajao na oko 100 hektara, a danas je najmanje 70 posto tih površina napušteno jer ljudi više nemaju računicu da siju. Divljač svake godine uništi usjeve", ističe Hodžić.

Prema njegovim riječima, divlje svinje utočište pronalaze na području površinskog kopa Šikulje. "Mi sami ne možemo da se izborimo s tolikim brojem jedinki. Tu je površinski kop Šikulje, a nakon zatvaranja koksare taj prostor im predstavlja mirno utočište. Odatle ulaze u kukuruze i prave ogromne štete."

Šteta 10.000 KM

Posljedice su, kaže, vidljive gotovo svakodnevno.

"U subotu navečer jedan čovjek mi je poslao fotografije i snimak. Šteta je već sada najmanje 10.000 maraka. Meni su ove godine dva puta povadile tek zasijani kukuru sa 1,5 ha površine. Morao sam preoravati i ponovo sijati. Zamislite koliki je to trošak, a opet očekujem da će napraviti novu štetu", priča Hodžić.

kukuruz
Mnogi proizvođači zbog stalnih gubitaka odustaju od kukuruza

Dodaje da je prošle godine zbog napada divljih svinja morao promijeniti plan proizvodnje. "Sijao sam kukuruz i za zrno i za silažu, ali ako ponovo krenu praviti štetu, sve ću skinuti za silažu. Prošle godine sam planirao proizvodnju zrna, ali nisam mogao čekati jer su štete bile prevelike, pa sam morao sve silirati", kaže ovaj poljoprivrednik koji se bavi tovom junadi. U štali trenutno ima devet grla, a kako dodaje, sve što divlje svinje unište, moraju nadoknaditi kupovinom žita, dok štetu nikada nisu naplatili.

Odustaju od kukuruza

Kako navodi, mnogi proizvođači zbog stalnih gubitaka odustaju od kukuruza. "Ljudi se sve više prebacuju na ječam, pšenicu i tritikale. Ali ni to nije garancija. Kod jednog kolege divlje svinje su povaljale oko 20 duluma pšenice."

Poseban problem je, kako ističe, što se štete dešavaju na državnom zemljištu.

"Lovci se pozivaju na zakon koji kaže da parcela mora biti ograđena. Međutim, država ne dozvoljava ograđivanje zemljišta. Tako imamo situaciju da - posiješ usjev, divljač ga uništi, zakup državi moraš uredno platiti, a od te zemlje na kraju nemaš nikakvu korist", pojašnjava.

Hodžić smatra da sadašnji zakonski okvir poljoprivrednicima ne pruža nikakvu zaštitu.

"Ja ako nekome napravim štetu, moram je nadoknaditi jer ću krivično odgovarati. Divlja svinja se može kretati gdje hoće, napraviti štetu kome hoće, a mi za to nemamo nikakvo obeštećenje. Ispada da divlja svinja ima veću slobodu nego jedan građanin."

Kada su lovci dužni nadoknaditi štetu poljoprivrednicima i otkud toliko divljači?

Procjenjuje da se na tom području nalazi nekoliko stotina jedinki.

"Ima ih sigurno oko 500. Lovci rade prebrojavanje, ali riječ je o velikom prostoru koji ima šumu, vodu i sve uslove za njihov život. Sve češće dolaze i do kuća i dvorišta."

Ni sredstva kojima se poljoprivrednici sami pokušavaju zaštititi više ne daju rezultate. "Ne mogu kao poljoprivrednik ići s oružjem čuvati njivu. Pokušavali smo s plinskim topovima, ali sam svojim očima gledao kako prolaze dok top puca. Jednostavno su se navikle."

Krme je "PDV Federacije"

Iz Udruženja poručuju da bez izmjena zakonskih propisa problem neće biti riješen. "Nama su bez medija svezane ruke. Nadamo se da će ova priča doći do nadležnih u Federaciji BiH jer se zakon mora mijenjati."

Dodaje da pojedine parcele nakon divljih svinja izgledaju kao da je prošao stampedo.

"Nema uspravnog klasa. Ova godina je obećavala dobre prinose, ali ako ih nije uništila suša, uništila ih je divlja svinja. Ulaganja su ogromna, a samo je gorivo oko 3,30 KM po litru."

Poljoprivrednici pozvali inspektore zbog nelegalnih čeka: Ko garantuje gdje će metak završiti?

Zbog svega toga, kaže, štete se višestruko odražavaju na stočarsku proizvodnju.

"Davno sam rekao da je divlja svinja 'PDV Federacije'. Sve što izgubimo na njivama moramo nadoknaditi kupovinom hrane za životinje i na to platiti još 17 posto PDV-a. To je čista računica. Ne možemo ostaviti stoku bez hrane niti je poklati odjednom, pa smo prisiljeni kupovati ono što divlja svinja uništi”, zaključuje naš sagovornik.


Fotoprilog


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

KLUB

Pastoralna idila iz okoline Han Pijeska. Stara drvena kuća sa krovom od šindre, autentičan primjer tradicionalne gradnje, prkosi zubu vremena usred zelenih pašnjaka na kojima mirno pasu krave. #RuralFoto #selo