U TK počinje obračun s divljim svinjama u usjevima: U akciji lovci i poljoprivrednici

Štete na poljoprivrednim usjevima koje pričinjavaju lovostajem zaštićene vrste divljači – prije svega divlje svinje, bile su tema sastanka koji je okupio predstavnike Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Tuzlanskog kantona i Saveza lovačkih društava TK.

Kako je saopćeno, zbog sve učestalijih šteta na kukuruzu i drugim kulturama, neophodno je hitno djelovati, a dogovoreni su konkretni koraci s ciljem sprječavanja daljih gubitaka.

Izmještanje hranilišta i kontrola populacije

Lovačka društva koja gazduju lovištima na području ovog kantona obavezna su hranilice i mjesta za hranjenje divljači izmjestiti najmanje kilometar od naselja i poljoprivrednih usjeva. Hrana će se kontinuirano iznositi i u ljetnim mjesecima, kako bi se divlje svinje zadržale podalje od oranica.

Također, uz lov na srndaća, koji je u toku, izdavat će se dozvole i za odstrel veprova i nazimadi, posebno u narednim danima kada je kukuruz u "mliječnoj fazi" i predstavlja glavnu metu divljih svinja.

U zaključcima se navodi da će lovačka društva hitno organizirati akcije protjerivanja divljih svinja izvan poljoprivrednih zona, te će se u saradnji s vlasnicima parcela i poljoprivrednim udruženjima uključiti u zaštitu usjeva i lociranje najkritičnijih zona ugroženosti.

U lovištima gdje su propisane male kvote za odstrel, a štete su velike, pokrenut će se procedura izmjene lovnoprivrednih osnova.

Obaveze poljoprivrednika i podrška Ministarstva

Poljoprivredni proizvođači pozvani su da sami poduzmu mjere zaštite svojih usjeva, u skladu sa članom 68. Zakona o lovstvu i Pravilnikom o mjerama za sprečavanje šteta, kako bi ostvarili pravo na nadoknadu.

A pomenuti član Zakona precizira da su vlasnici zemljišta i stoke, odnosno korisnici zemljišta na kome je osnovano lovište dužni na zemljištu, objektima gdje stoka obitava i opremi koja se koristi u obradi zemlje poduzimati uobičajene mjere za sprječavanje šteta od divljači i na divljači (učinkovitim ogradama, električnim pastirom, postavljanjem plašila, zaštitom mladih sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispašom stoke sa pastirom na površinama dozvoljenim za pašu, postavljanjem plašilica na kosačice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom progonu i sl.).

Divlje svinje u kukuruzu: Šta mogu učini vlasnici usjeva, a šta lovci?

Pitanje naknade štete koju divljač počini može se regulirati i međusobnim sporazumom (ugovaranje paušalne naknade, osiguranje kod osiguravajućeg društva i sl.).

Iz Ministarstva poljoprivrede TK podsjećaju da su kroz Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju osigurali sredstva za sufinansiranje nabavki električnih žica (pastira).

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor