Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pitali smo
  • 27.10.2023. 09:00

Kada su lovci dužni nadoknaditi štetu poljoprivrednicima i otkud toliko divljači?

Savez lovačkih organizacija BiH odgovorio je na nekoliko ključnih pitanja u vezi sa naplatom štete koju uzrokuje divljač. Otkrili su nam i probleme koje imaju sa pastirima.

Foto: Depositphotos/grinvalds
  • 278
  • 66
  • 0

Koliko su štete napravile divlje zvijeri samo ove godine teško je i nabrojati. Skoro da nije prošao dan, a da vlasnici stoke, voćari, ratari, pčelari nisu evidentirali neki od upada na imanja. Divlje svinje, medvjedi, vukovi, pustoše ono što ionako teškom mukom uspiju ostvariti.

Zakon o lovstvu FBiH kaže da je vlasnik stoke, odnosno poljoprivrednih dobara na kojima je napravljena šteta dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana, prijaviti štetu kantonalnom ministarstvu zaduženom za sektor lovstva, a koju je počinila divljač. Ministarstvo je dužno u roku do tri dana odrediti komisiju koja će izaći na mjesto gdje je nastala šteta i napraviti zapisnik sa svim relevantnim informacijama vezanim za štetu.

"Vlasnik je dužan čuvati dokaze koji ukazuju da je šteta nastala od divljači. U dosadašnjoj praksi komisija je odmah izlazila na uviđaj posebno kada je u pitanju stradanje stoke kako bi se lešine mogle poslije propisno zbrinuti", pojašnjavaju za Agroklub iz Saveza lovačkih organizacija BiH.

Jedna mjera može biti razlog odbijanja

Po prijemu zapisnika ministarstvo će odrediti opravdanost prijave , ali i visinu štete te uputiti oštećenog i organ koji je dužan za nadoknadu štete na daljnje korake. Ukoliko se ne sporazume oštećena strana i organ koji je dužan nadoknaditi štetu, lovačko društvo koje je korisnik lovišta, a u slučaju da nema korisnika lovišta to može biti ministarstvo ili drugo pravno lice koje upravlja lovištem, oštećena strana se upućuje na pokretanje sudskog postupka.

Vukovi zaklali trećinu Vedrankinog stada, lovci negoduju i traže advokata

Međutim, tek rijetki se odluče pokrenuti spor, iako postoje primjeri gdje su oni dali rezultate. Iz Saveza lovačkih organizacija BiH, podsjećaju da je korisnik lovišta dužan je nadoknaditi štetu samo u slučaju kada je poljoprivrednik osigurao sve pretpostavke koje se traže u pravilnicima o zaštiti stoke i usjeva, a koje donose kantonalni ministri nadležni za lovstvo i poljoprivredu.

Medvjed uništio košnice (Foto: Mahalla.ba)

"To je definirano u članu 68. Zakona o lovstvu FBiH gdje se navodi da se stoka i usjevi trebaju zaštititi učinkovitom ogradom, električnim pastirom, postavljanjem plašila, zaštitom mladih sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispašom stoke s pastirom na površinama dozvoljenim za pašu, postavljanjem plašilica na kosačice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom progonu i slično."

Također, u istom članu se navodi, dodaju, da će mjere vezane za ovo donijeti kantonalni ministar. Tako se u zavisnosti od kantona do kantona traži da poljoprivredna dobra, pčelinjake, stoku treba ograditi ogradom dovoljno visokom da je divljač ne može preskočiti, obavezno uključivanje električne pastirice, posjedovanje rasnih pasa čuvara, redovan obilazak dobara.

"Neispunjavanjem jedne od mjera dovoljno je da se odbije zahtjev za naknadu štete", napominju iz Saveza.

Snimili pastire na hranilicama

No, odakle toliko divljači u naseljenim područjima. Lovci ističu kako je na to utjecalo niz faktora, od činjenice da smo uzurpirali lovišta, odnosno šume, upotrebe teške mehanizacije, gradnje u prirodi, sve masovnijeg korištenja kvadova, do toga da su se neke vrste namnožile ili da su jednostavno u potrazi za hranom. Također, devastacija šuma gdje se ne može više naći dovoljno velika, stara bukva ili hrast koji su bili nepresušan izvor hrane za divljač, požari, slab urod voćkarica dovodi do toga da divljač dolazi u naseljena mjesta u potrazi za hranom.

Neke vrste su se namnožile (Foto:  Depositphotos/jamcgraw)

"Lovci iznose hranu duboko u lovišta da zadrže divljač u višim predjelima. Ali, vjerujte redovno se dešava da ispod hranilica s kukuruzima kamere za praćenje uprate pastire koji tu dovedu ovce da jedu taj kukuruz i onda se isti ti pastiri žale kada im u kukuruzište uđe krdo divljih svinja", pojašnjavaju iz lovačkog saveza.

Kada je riječ o slučajevima dolazaka medvjeda u naseljena mjesta ističu kako se uglavnom radi o dvogodišnjim jedinkama odbačenim od majke zbog novog parenja koje se još ne snalaze dobro.

"Imamo i probleme gdje stanovnici hrane divljač i navikavaju je da dolazi u naseljena mjesta, na primjer lisice, a onda preskoče hranjenje pa stradaju kokoške", dodaju.

Ne smije se istrijebiti vrsta

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nedavno je objavilo kako neki korisnici lovišta nisu realizirali odobreni odstrjel divljih svinja, a iz Saveza lovačkih organizacija BiH potvrđuju nam kako i oni imaju tek toliko informacija koje su objavljene. Apelirali su na svoje članice da izvršavaju zakonom predviđene mjere, kada je u pitanju kvota odstrjela.

Brojni su ove godine zbrajali štete od divljih svinja u kukuruzu (Foto: Slobodan Živanić)

"U slučaju koji navodite gdje nije ispunjen u potpunosti odstrjel divlje svinje treba ustanoviti da li je u tim područjima zabilježen veći broj šteta nastalih od divlje svinje. Ukoliko jeste treba se pristupiti planu odstrjela, a ako broj šteta nije povećan ili je smanjen onda treba utvrditi prebrojavanjem da li su planski akti usklađeni sa stanjem na terenu jer postoji mogućnost da se radi o smanjenom broju svinja u lovištu pa da zbog toga nije ispunjen plan odstrjela", pojašnjavaju nam.

Ako je ovo drugo u pitanju, kako dodaju, potrebno je utvrditi razloge i revidirati lovnogospodarsku osnovu i godišnje planove i smanjiti broj planiranih odstrjela. Isto tako ako se ustvrdi da je broj divljih svinja povećan potrebno je pristupiti revidiranju lovnogospodarskih osnova u cilju povećanja odstrjela.

Divlje svinje preko noći sravnile silažni kukuruz sa zemljom

Pretpostavljaju, međutim, da je broj divljih svinja povećan ili u skladu s lovnogospodarskom osnovom, a što dokazuju jednu od uloga lovaca, jer opseg šteta bio bi nezamisliv da se lov ukloni iz prirodnog lanca i da se prepusti nekontrolirano širenje divljači. Time se, napominju, skida stigma s lovaca kao nekih ubica kako to pojedinci predstavljaju.

"Običnom čovjeku je možda svejedno da li je u lovištu 100 ili 200 divljih svinja, ali vjerujte mi da vlasnicima poljoprivrednih dobara nije to svejedno. Ipak ne smije se ići ni u krajnost i istrebljenja vrsta jer bi se time narušio cijeli ekosistem", zaključuju.


Tagovi

Štete od divljači Napad vukova Napad medvjeda Štete u voćnjaku Štete u pčelinjaku Kako naplatiti štetu Zakon o lovstvu FBiH Savez lovačkih organizacija BiH


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.