Cijene zemljišta: Bugarska najjeftinija sa 1.000 eura za hektar

Zemlje Europske unije uveliko se razlikuju po vrijednosti svog poljoprivrednog zemljišta. Dok u razvijenim i naprednim državama cijena hektara dostiže preko 50.000 eura, u onima sa zaostalom poljoprivredom kreću se i ispod 2.000 €.

Zemljišta u Bugarskoj su trenutno jedna od najjeftinijih među članicama Evropske unije. Polja u jugozapadnom dijelu prodaju se za mizerne novce, hektar vrijedi samo 1.017 eura.

Najskuplja je sjeveroistočna regija i iznosi 6.938 eura po hektaru. Nešto niža je u sjevernom i središnjem oko 5.500 dok su sva ostala područja ispod 5.000. Tako je prosječna cijena u toj državi 5.011 eura/ha.

Najskuplja Kanarska ostrva

Najskuplje poljoprivredno zemljište u 2018. godini je na Kanarskim ostrvima, a vrijednost mu je vrtoglavih 133.863 eura/ha. Slijedi ga nizozemska pokrajina Flevoland sa 104.281 te istok te države sa 77.280 €. 

Generalno je poljoprivredno zemljište ondje skupo, a najniža vrijednost se kreće oko 59.349 eura/ha i to u sjevernim provincijama. Osim nje, cijena zemljišta u Belgiji takođe je visoka i iznosi oko 58.500€, a ističe se i južni i sjeverni Egej u Grčkoj s iznosom od 55.515 eura.

Skup zakup poljoprivrednog zemljišta sprječava daljnje širenje i smanjuje proizvodnju

S druge strane, najnižu cijenu uz Bugarsku kako navodi agronovinite ima Estonija (3.175), susjedna Hrvatska (3.285), Litvanija (3.856), Slovačka (3.432), Rumunija (4.904) i Mađarska (4.632 eura/ha).  

Inače, iznosi zavise od niza faktora, od nacionalne zakonske regulative i regionalnih specifičnosti (klima, saobraćajna povezanost), preko lokalnih karakteristika (kvalitet tla, nagib, drenaža itd.) do tržišne snage ponude i potražnje.

Na nisku vrijednost obradivog zemljišta u pojedinim zemljama utiču brojne slabosti koje prate poljoprivredu poput rascjepkanosti zemljišta, niske produktivnosti proizvodnje te slabih agrotehničkih mjera.

Kako zasijati državno poljoprivredno zemljište u BiH?

Kako smo ranije pisali, od ukupne površine zemljišta u BiH, više od pola je obradivo poljoprivredno tlo, procentualno oko 50,3% pa opet svi pokazatelji o razvijenosti domaće poljoprivrede svrstavaju je pri dnu svih ljestvica.