Emisije N2O iz poljoprivrede porasle su za 1,4% godišnje. Naučnici tvrde da postoji mnogo prostora za poboljšanje učinkovitosti njegove upotrebe, uključujući vrijeme, brzinu i način primjene na biljke i tlo.
Sve veća upotreba đubriva na bazi azota za proizvodnju hrane povećava emisije azotnog oksida (N₂O), manje poznatog stakleničkog plina, tako prijeteći naporima da se globalno zagrijavanje održi na međunarodno dogovorenim granicama, upozorili su naučnici u studiji objavljenoj u časopisu Nature.
Ovu je materiju stvorio čovjek, a oštećuje ozonski omotač Zemlje. Njegov nivo u atmosferi porasla je za 20% od 1750. godine, dok su emisije porasle za 30% posljednje četiri decenije i to zbog ljudske aktivnosti.
Fokus u suzbijanju emisija plinova koji zagrijavaju klimu je do sada uglavnom bio na ugljikovom dioksidu i metanu, a stručnjaci smatraju da je N₂O zanemaren.
U petogodišnjoj studiji, naučnici iz 48 institucija širom svijeta mjerili su i izračunavali prirodne i ljudske izvore emisija N2O od 1980. do 2016. godine. Otkrili su da su one iz poljoprivrede porasle za 1,4% godišnje.
Iako su azotna đubriva presudna za povećanje produktivnosti usjeva i poboljšanje sigurnosti hrane širom svijeta, ona mogu uzrokovati velike ekološke izazove. U stratosferi, N₂O se može razgraditi i stvoriti druge molekule koje uništavaju ozonski omotač koji štiti planetu od ultraljubičastog zračenja. Kao zagađivač klime, ovo hemijsko jedinjenje zadržava se u atmosferi nekad i decenijama.
Nije samo poljoprivreda kriva za emisije metana, tu su i fosilna goriva
"Nemamo zamjenu za azotno đubrenje, a biljkama je potreban taj element jer pokušavamo proizvesti puno hrane na malom području", rekao je Canadell iz australijske Organizacije za naučna i industrijska istraživanja Commonwealtha.
"No, postoji mnogo prostora za poboljšanje učinkovitosti njegove upotrebe, uključujući vrijeme, brzinu i način primjene na biljke i tlo", dodao je.
"Ako se emisije ne smanje, prosječne globalne temperature mogle bi porasti za čak 3°C", napomenuo je koautor Parvadha Sintharalingam sa britanskog Univerziteta East Anglia.
Pariški sporazum iz 2015. godine o klimatskim promjenama obvezao se ograničiti globalno zagrijavanje ispod 2°C kako bi se izbjegli najgori uticaji klimatskih promjena, za koje stručna javnost kaže da bi mogle uključivati nestašicu hrane i vode te masovno raseljavanje.
"Ova studija poziva na hitne mjere za kontrolu emisija N₂O. Ako to ne učinimo, da bismo postigli pariške ciljeve, morati ćemo još strože kontrolisati druge stakleničke plinove poput CO₂ i metana", upozorio je Suntharalingam.
Najveći regionalni doprinos globalnim emisijama N₂O su Istočna Azija, Južna Azija, Afrika i Južna Amerika, a Brazil, Kina i Indija bilježe najveći rast, navodi se u studiji.
Europa je jedina regija koja ih je uspješno smanjila tokom posljednje dvije decenije, prema Wilfriedu Winiwarteru, višem istraživaču u Međunarodnom institutu za primijenjenu sistemsku analizu sa sjedištem u Beču.
Dodavanje kamene prašine u zemlju povećava plodnost i smanjuje globalnu emisiju CO2?
Prema studiji, emisije ovog hemijskog jedinjenja iz europskih poljoprivrednih zemljišta smanjile su se za 21% između 1990. i 2010., a one iz postrojenja azotne kiseline u državama članicama EU smanjile su se s 11 na 3% između 2007. i 2012.
Mjere koje su ih smanjile uključivale su napore na redukciji onečišćenja podzemnih voda uzrokovanih ulaskom azota u rijeke i tehnologiju koja omogućava precizniju primjenu đubriva. "Europa je takođe instalirala opremu za suzbijanje emisija iz industrijskih postrojenja koja proizvode azotnu kiselinu", zaključio je Winiwarter.
Tagovi
Autorica
61
Glasova: 27
Da 44,3%
Glasova: 24
Ne 39,3%
Glasova: 10
Ne zanima me ni rad ni nedjelja 16,4%
